Jeste li čuli za MOOC?

MOOC
05.11.2013.

Sad kada možete besplatno ‘pohađati’ svjetska top-sveučilišta, na vama je da odlučite želite li iskoristiti vrhunsku edukaciju

Znate li da 10 najtraženijih poslova prije desetak godina nije ni postojalo? Prema procjeni američkog Ministarstva za rad, današnji 5-godišnjaci do svog 35. rođendana promijenit će 15-ak poslova.

„Našoj generaciji je bilo lako“, smatra harvardski obrazovni stručnjak Tony Wagner. „Mi smo samo trebali ‘naći’ posao, naša će ga djeca trebati ‘izmisliti’.“ Bez intelektualne znatiželje i spremnosti na rizik, radnik budućnosti neće imati budućnosti.

MOOC je koncept besplatnog visokokvalitetnog e-obrazovanja, čiji akronim dolazi od sintagme ‘massive open online courses’

Kao primjer idealnog obrazovnog sustava, najčešće se navodi finsko jer ono svoje pučko i srednjoškolce potiče na inovativan pristup rješavanju problema.

Usprkos činjenici da imaju kraću satnicu i da su gotovo napustili tradicionalni način ocjenjivanja testiranjem, male Fince ne gnjave bubanjem činjenica, nego ih uče kako da usvoje nove koncepte i kreativno ih primijene. Pritom valja napomenuti da su profesorska zanimanja ugledna i dobro plaćena te da je „regrutacija“ obrazovnog kadra u Finskoj vrlo zahtjevan i strog proces.

Vrhunsko e-obrazovanje

Za one koji su željni znanja, ali nemaju vremena, a bome ni 200-tinjak tisuća dolara za studij na vrhunskim sveučilištima, poput američkog Harvarda i MIT-a, stižu dobre vijesti.

MOOC je koncept besplatnog visokokvalitetnog e-obrazovanja, čiji akronim dolazi od sintagme ‘massive open online courses’ (masivni otvoreni online tečajevi). Dostupan je doslovno svima koji imaju računalo, tablet ili pametni telefon (MobiMOOC) i internetski priključak.

Udacity i Coursera (zasad najveća MOOC-platforma) u privatnom su vlasništvu, dok je EdX potpuno neprofitan i iza njega stoje Hrvard i MIT

Prije dvije godine pojavili su se prvi MOOC-ovi, platforme za praćenje, vježbanje i usvajanje znanja s najboljih američkih sveučilišta.

Ujesen 2011. Stanford je pokrenuo prva tri besplatna online tečaja s IT-područja koja su imala više od 100 tisuća polaznika. Na temelju tih tečajeva predavač Sebastian Thrun razvio je platformu Udacity.

Nekoliko tjedana poslije druga dva profesora, Daphne Koller i Andrew Ng, pokrenuli su zasad najveću platformu Coursera, koja ima 70 partnerskih sveučilišta i 3 milijuna polaznika.

Kako su i Udacity i Coursera u privatnom vlasništvu, usmjereni su na zaradu, što znači da su predavanja besplatna, ali se diploma ili certifikat naplaćuje između 30 i 120 dolara.

Početkom prošle godine ugledni MIT (Massachusetts Institute of Technology) udružio se s Harvardom, uloživši po 30 milijuna dolara svaki, kako bi lansirali svoju potpuno neprofitnu obrazovnu platformu EdX. U međuvremenu pridružila su im se ostala američka i svjetska top-sveučilišta.

Krajem 2012. britanski Open University pokrenuo je Futurelearn u suradnji sa 20-ak uglednih engleskih sveučilišta, najavivši „emitiranje“ prvih predavanja ove jeseni, dok su Australci proljetos predstavili svoj Open2Study.

Kako izgleda učenje putem MOOC-a?

Već kratkim posjetom Udacityju, Courseri ili EdX-u očigledne su prednosti nove vrste „eksperimentalnog“ obrazovanja. Besplatno možete slušati i gledati predavanja najvećih stručnjaka i najboljih svjetskih profesora iz bilo kojeg umjetničkog i društveno-znanstvenog područja. Nakon svake „nastavne jedinice“ možete provjeriti svoje znanje kroz jednostavne testove, dok nejasnoće možete razbistriti na specijaliziranim forumima.

Najveći problem MOOC-ova visoka je ‘ispisna’ stopa jer većina polaznika odustane već nakon prvog tjedna tečaja pa završnom ispitu pristupi jedva 5% registriranih

Zbog toga što je MOOC neusporedivo jeftiniji od tradicionalnih obrazovnih ustanova, mnogi u njima vide vrata u svijet obrazovanja za stanovnike Trećeg svijeta. No dosadašnji podaci idu u korist „polaznika“ iz Amerike i Europe (oko 55%), dok ostatak odlazi na one iz srednje razvijenih zemalja Azije, Brazila, Meksika i Južne Afrike.

Prema Courserinim podacima, većina njenih „aktivnih studenata“, što će reći onih koji su učinili više od pukog registriranja, zaposleni su i već diplomirani profesionalci. Od toga je 63% muškaraca koji žele biti u tijeku s novinama na svom i ostalim područjima.

Najveći problem MOOC-ova visoka je „ispisna“ stopa. Nakon registracije najviše polaznika odustane već nakon prvog tjedna tečaja, koji u prosjeku traje 10-ak tjedana, pa završnom ispitu pristupi jedva 5% registriranih.

Većina onih koji odustane kaže da nisu ni imali namjeru ozbiljno studirati, nego su samo „turistički“ svratili kako bi vidjeli o čemu je riječ, dok ostali tvrde da nemaju toliko vremena za predavanja koja su im ili prelaka, ili preteška za praćenje.

Činjenica da većina MOOC-ova ne nudi nikakvu diplomu „s težinom“ na tržištu rada vjerojatno je glavni razlog tolikog odustajanja. Ništa manje nije važna ni činjenica da nam se očito teško natjerati studirati bez čvrste strukture koja bi nas disciplinirala, a i lakše je odustati kad nisi doslovno ništa platio.

S druge strane, kreiranje sadržaja za MOOC-ove, od odabira vrhunskih profesora, preko vremena potrebnog za pripremu predavanja, do njihovog snimanja i emitiranja… vrlo je skup i tehnološki zahtjevan proces.

Iako zasad još uvijek ne postoji potpuno uspješan model, predviđa se da će koncept MOOC-a sljedećih deset godina promijeniti strukturu obrazovanja jer će postati isplativ i ulagačima i studentima. Recimo, Udacity je nedavno najavio lansiranje svog prvog online studija za stjecanje akademske titule magistra, koji će koštati oko 7 tisuća dolara.

E-škola za djecu Billa Gatesa

Za genijalnog Salmana Khana i njegovu online ‘školu’ šira javnost doznala je prije tri godine kad je Bill Gates izjavio da sa svojom djecom često posjećuje njegovu Khan Academy.

Prije samo četiri godine 38-godišnji Amerikanac indijskog porijekla, inače vlasnik diploma s MIT-a i Harvarda, dao je otkaz na dobro plaćenom poslu burzovnog analitičara kako bi se u potpunosti posvetio snimanju kratkih videopredavanja iz gotovo svih prirodno-znanstvenih područja prilagođenih osnovno i srednjoškolcima.

Tko bi rekao da rješavanje zadataka i praćenje nečijeg misaonog procesa, ilustrirano samo ispisivanjem formula na digitalnoj ploči, može biti tako zanimljiva i poticajna aktivnost?! Khanova akademija je potpuno besplatna i neprofitna, a financira se milijunskim donacijama Googlea, Zaklade Billa i Melinde Gates… Svakako je posjetite.

Tekst: Mihaela Batinić
Foto: Getty Images

Preporučujemo

Pročitajte i...

Gdje završava moda, a počinje stil? S Elleom u Londonu!

Slavljenički broj ELLE časopisa je na kioscima!

ELLE Kalendar: kuda se morate zaputiti u narednih tjedan dana?

Koje nam se izložbe, koncerti, predstave i festivali bliže od 18. do 25. listopada?

Što slušaju hrvatske "it" djevojke?

Što možemo naći na njihovoj playlisti?

▲ Povratak na vrh