Što je crowdsourcing, a što crowdfunding?

Crowded
19.03.2013.

„Zanimaju nas vaša najintimnija razmišljanja o načinu na koji su Bruce Springsteen i njegova glazba utjecali na vaš život“, stoji u otvorenom pozivu koji je redatelj Blade Runnera i Gladijatora Ridley Scott uputio krajem prošle godine poklonicima „najvećeg pripovjedača naše generacije“.

Svaki put kad konzultirate Wikipediju, koristite blagodati crowdsourcinga, bili toga svjesni ili ne

Koristeći crowdsourcing, Ridley namjerava doći do zanimljivih i besplatnih videouradaka Bossovih obožavatelja i producirati dokumentarni film Springsteen&I.

Čak i ako niste čuli za crowdsourcing, vjerojatno ste na neki način „sudjelovali“ u njemu. Svaki put kad konzultirate Wikipediju, online enciklopediju koju ispisuju stotine tisuća anonimnih entuzijasta, koristite blagodati crowdsourcinga, bili vi toga svjesni ili ne.

Sâm pojam nije toliko nov, prije sedam godina skovao ga je novinar Jeff Howe u tekstu za časopis Wired.

„Crowdsourcing je proces koji se koristi snagom i znanjem mnoštva za postizanje konkretnog cilja koji je donedavno bio u domeni specijalizirane manjine.“ – Jeff Howe

U slučaju navedenih primjera to znači da talentirani pojedinci iz nepregledne gomile netizena (internećana) sad mogu ravnopravno sudjelovati u djelatnostima koje su nekad bile rezervirane samo za „posvećenike“ znanosti i umjetnosti, poput režisera i jezikoslovaca.

Kad se male ruke slože

Tvrtke koriste crowdsourcing kada žele doći do svježeg pristupa i domišljatog rješenja konkretnog problema. Najčešće to čine putem društvenih mreža, Facebooka i Twittera, a sâm rezultat može završiti i na televiziji.

Najveća kozmetička kompanija P&G prednjači u sustavnom crowdsourcanju ideja

Recimo, u najskupljem televizijskom terminu tijekom prošlogodišnjeg Super Bowla prikazana je reklama za čips Doritos. U kućnoj radinosti snimio ju je daroviti potrošač, a izabrana je u golemoj konkurenciji sličnih uradaka najvećim brojem glasova posjetitelja Doritosove FB stranice.

Najveća kozmetička kompanija P&G prednjači u sustavnom crowdsourcanju ideja. Zašto bi išli zaobilaznim putem, trošili na marketinške i agencije za analizu tržišta, kad putem svoje inicijative Connect+Develop mogu izravno doznati što točno želi njihov krajnji korisnik? Dosad su usvojili tisuću potrošačkih sugestija u vezi s pakiranjem, dizajnom, marketinškim pristupom, tehnologijom…

Za što je crowsourcing najbolji?

Pasionirani teoretičari crowdsourcinga, poput rečenog Jeffa Howea, koji je prije četiri godine objavio knjigu Why the Power of the Crowd is Driving the Future of Business (Zašto snaga mnoštva pokreće budućnosti biznisa), smatraju da crowdsourcing najbolje funkcionira na područjima marketinga, dizajna i IT-projekata otvorenog tipa.

Nije dovoljno samo se pojaviti s projektom. Trebate stvoriti ‘reklamni tsunami’, slati bezbrojne obavijesti raznim press-servisima, odgovarati na upite…

Ako se želite odgovorno baviti građevinom i medicinom, iz razumljivih razloga ne biste trebali računati na sugestije darovitih pojedinca iz online svemira, ma koliko oni bili dobronamjerni i iskusni laici.

Tragajući internetskim bespućima za zanimljivim primjerima crowdsourcinga, naišla sam na vrlo originalan i pomalo složen način korištenja tuđeg znanja. Jedan Finac odlučio je napisati doktorsku radnju o crowdsourcingu crowdsourcajući suradnike.

Na portalu je postavio osnovnu strukturu svoje „metadisertacije“, s uvodom, razradom ideje i zaključkom. U dvije-tri rečenice objasnio je što bi u svakom poglavlju trebalo navesti, pa je pozvao upućene da prionu pisanju. U znak zahvale, sve čiji tekst prihvati pošteno će navesti imenom i prezimenom u svojoj disertaciji.

Ima li u tome opipljive koristi?

Crowdfunding

Ne osjećate se prozvanim? Ne „pali“ vas takav tip akademskog priznanja? Zanima vas ima li u tom crowdsourcingu ikakve opipljivije koristi, da ne kažem novca?

Notorni materijalisti vjerojatno će se podsmjehnuti podatku da je većini križara Wilde World Weba, kako ga vole nazivati, dovoljna nagrada već i sama spoznaja da će steći ugled u uskom krugu znalaca i da će sudjelovati u nekom filantropskom pothvatu.

Naravno, ima tu i novca. Navedeni projekti za Doritos i P&G, osim „časti i slave“ nude i nagradu od nekoliko tisuća dolara.

Na specijaliziranim platformama za industrijski i grafički dizajn, poput 99designs.com i Boblr.com, tvrtke iz čitava svijeta objavljuju otvorene natječaje za dizajnere i one koji se tako osjećaju, a najbolja rješenja honoriraju i sa po desetak tisuća dolara.

U prošle dvije godine posredstvom 99designs.com dizajnerima je isplaćeno milijun i pol dolara, a trenutačno ima oko dvije tisuće otvorenih natječaja vrijednih pola milijuna dolara.

Što ima kod nas?

Na našem online nebu krajem prošle godine pojavio se jedinstven „Vodič za kupnju kozmetičkih proizvoda izravnim testiranjem“. Aleluja, pomislila sam, konačno će se kozmetički brendovi i kod nas početi neposrednije „reklamirati“. Uostalom, tako to godinama čine vani.

Stranica Tester.hr još je u testnoj fazi pa na njoj zasad stoji samo poziv zainteresiranima da pošalju svoju e-adresu ako žele testirati kreme i parfeme, ali FB stranica im je itekako aktivna.

„Od članova zajednice očekujemo samo da pročitaju prodavačev opis proizvoda i da podijele svoje mišljenje o proizvodu na našem fejsu“, doznajem od troje entuzijasta koji su pokrenuli Tester.hr, Tamare Ražov, Igora Križevana i Antona Petrovića.

„Nema jamstva da će svi korisnici to zaista i učiniti, ali dosadašnje iskustvo nam govori da hoće jer je većina oduševljena što može sudjelovati.“ Dinamični trojac očekuju da će za mjesec-dva pokrenuti web, a dotad će nastaviti slati testne uzorke, skupljati recenzije korisnika i lajkove na rijetko informativnoj i vizualno atraktivnoj FB stranici Testera.

Kako funkcionira crowdfunding?

Crowdfunding je srodan crowdsourcingu utoliko što počiva na združenim snagama anonimnih internećana, samo što u ovom slučaju pojedinci financiraju projekte do kojih im je stalo, najčešće manjim iznosima od 5, 10 i 50-ak do-lara, a zauzvrat dobivaju razne nagrade i povlastice.

Posljednjih pet-šest godina, koliko traje trend takvog alternativnog javnog mikrofinanciranja, nastalo je više od 500 platform za crowdfunding

Pojednostavljeno rečeno, to je nov način prikupljanja novca za pokretanje originalnih, umjetničkih ili nekonvencionalnih poslovnih ideja za koje tradicionalne financijske institucije najčešće nemaju sluha.

Platforme za crowdfunding, poput najpoznatijih KickStarter, IndieGoGo i RocketHub, koriste i oni koji su gotovo razvili svoj projekt ili proizvod, ali ne žele se ili ne mogu zaduživati u bankama kako bi ga dovršili.

U posljednjih pet-šest godina, koliko traje trend takvog alternativnog javnog mikrofinanciranja, nastalo je više od 500 takvih platformi. Na isti način na koji su se eBay, Net-a-Porter i Amazon prošlo desetljeće morali profilirati kao stranice za kupnju određene vrste proizvoda kako bi preživjeli, stručnjaci smatraju da i dinamičnom tržištu crowdfundinga predstoji konsolidacija i specijalizacija.

KickStarter postoji četiri godine i već se profilirao kao najpopularnija platforma za umjetničke projekte putem koje su filmaši, autori videoigrica, glazbenici i ostali pripadnici „boemskog“ plemena dosad prikupili 370 milijuna dolara.

Iza KickStartera stoji 40-ak mladih Njujorčana koji su shvatili da ih u recesijskoj klimi ne čeka nikakav posao pa su si ga doslovno izmislili. Otad žive sve bolje ubirući 5% provizije za svaki projekt koji u zadanom roku od najviše 60 dana skupi zacrtanu svotu.

Kako njihovo poslovanje počiva na principu „sve ili ništa“, autor projekta ne dobiva ni centa ako svojim „proizvodom“ ne privuče dovoljan broj mikroulagača, koji mogu uložiti najviše 10.000 dolara.

Čak i ako mu bude nedostajao samo dolar do potrebne svote, KickStarter će ulagačima vratiti novac i namiriti se provizijom. Iscrpljen dvomjesečnim samoreklamiranjem i animiranjem potencijalnih ulagača, autor može samo zdvajati nad činjenicom da je bio tako blizu uspjeha.

Važnost reklamnog tsunamija

„Sudjelovao sam u nekoliko takvih mikroulaganja, katkad iz čiste nostalgije“, kaže mi Testerov Igor Križevan. „Na KickStarteru sam naletio na scenarij vi-deoigre koja me privukla retrodizajnom. Kad sam otkrio da je to novi projekt programera čiju sam igricu obožavao u srednjoj, uložio sam 60-ak dolara. Čim je dovrši, moći ću je downloadati.“

Samo tako, uložio je na neviđeno, čudim se. „To je leap of faith, čin vjere“, objašnjava mi kroz smijeh, „nisam uplatio velik novac niti sam ga dao nepouzdanom programeru. Naveo je da bi igrica trebala biti dovršena nagodinu.“

Da je mogućnost nenamjenskog korištenja skupljenih sredstava na takvim platformama svedena na nulu, uvjerava me i kreativni direktor jednog od rijetkih i k tome uspješnih hrvatskih studija za razvoj videoigara, Dreamatrixov Marko Banjac.

Početkom ove godine na KickStarteru su skupili gotovo dvostruko više od 25.000 dolara, koliko im je nedostajalo za postprodukciju role-playing videoigre Legends of Dawn. Zbog toga su morali uplatiti uvećanu proviziju KickStarteru i ugovorno se obavezati da će prikupljenih 46-i-nešto tisuća dolara uložiti u razvoj dodatnih sadržaja.

„Trenutačno smo u fazi prevođenja teksta i sinkronizacije dijaloga na desetak jezika. Čim igra izađe u ožujku, na besplatno korištenje ustupit ćemo i engine na kojem radimo već pet godina“, otkriva Banjac. „Na KickStarteru je većina projekata u alfa-fazi, a naš je bio u završnoj pa su financijeri znali u što ulažu. Uplatama su zapravo vršili prednarudžbu igre.“

Uspjeh Markova studija Dreamatrix.net izniman je i zbog činjenice da su uopće uspjeli doći na KickStarter. Zatvoren je za neamerikance kako bi se izbjegle dubioze oko nepoštovanja ugovornih obaveza pa su Dreamatrixovci angažirali jednu američku producentsku tvrtku za posredovanje.

„Nije dovoljno samo se pojaviti s projektom. Trebate stvoriti ‘reklamni tsunami’, slati bezbrojne obavijesti raznim press-servisima, odgovarati na upite… Zato smo se počeli pripremati mjesec dana prije prijave. Tijekom dvomjesečne kampanje ispucali smo 10-ak isječaka iz videoigre, koje je na raznim portalima pogledalo 300 tisuća ljudi. Važnije od prikupljanja novca bilo nam je reklamiranje“, zaključuje Banjac.

Najavljuje da se tijekom godine spremaju za novi pohod na KickStarter jer već rade na nastavku igre Legends of Dawn2.

Dobro je činiti dobro

Za razliku od KickStartera, platforma IndieGoGo mnogo je otvorenija i prema neamerikancima, i prema autorima projekata jer mogu doći do novca čak i ako ne uspiju skupiti zacrtanu svotu. U tom slučaju, osim uobičajenih 4%, Indievci će im naplatiti proviziju od 9%.

Toliko im je uplatio zagrebački web-dizajner Stipe Splivalo za svoj projekt TravAbled. „Prvi cilj nam je bio skupiti 90.000 dolara, ali kad smo shvatili da sve kreće od uže baze prijatelja, snizili smo svotu. Od 63 ulagača, mahom prijatelja i njihovih prijatelja, skupili smo 19.200 dolara. Motivirala ih je satisfakcija što su pomogli dobrom cilju“, kaže mi Splivalo, čiji projekta zaista ima plemenit cilj.

Kako se zbog mišićne distrofije mora kretati u kolicima, Stipe je prije tri godine počeo razmišljati, a posljednju godinu intenzivno raditi na specijaliziranom turističkom sajtu.

„TravAbled.com je kolektorski portal na kojem će korisnici, neovisno o vrsti invaliditeta, moći naći informacije i ostavljati komentare o prilagođenosti pojedinih ugostiteljskih i dostupnosti turističkih objekata u svim gradovima svijeta“, objašnjava, dodajući da sa svojim timom već adaptira svoj servis za pametne telefone.

„Uskoro ćemo prikazati 40-ak tisuća hotela koji su dostupni osobama s invaliditetom, dok paralelno dogovaramo suradnju s turističkim agencijama i udrugama. Nadamo se inputu od korisnika, a u budućnosti očekujemo da ćemo postati profitabilni jer želimo biti samoodrživi i zapošljavati osobe s posebnim potrebama“, kaže Splivalo.

Društveno angažirani dipl. ing. elektrotehnike Hrvoje Hafner pokreće „prvu hrvatsku crowdfunding platformu koja služi prikupljanju financijskih sredstava za nesebične, kreativne i humanitarne aktivnosti organizacija civilnog društva i pojedinaca“, kako stoji na stranici Doniralica.hr.

„To je u potpunosti filantropski projekt i ne namjeravamo uzimati proviziju“, objašnjava Hafner, čiji je projekt na natječaju Zagrebačka banke za donacije jesenas osvojio 70.000 kuna. „S tim smo novcem započeli realizaciju tehničkog rješenja stranice. Nadamo se da će pilot krenuti na proljeće, a zasad pozivamo sve zainteresirane da se pretplate na newsletter i da prate zbivanja na FB stranici Doniralice.“ Želite li doznati više o svim tajnama crowdfundinga, svakako posjetite jedno od predavanja upućenog Hrvoja Hafnera. Detaljne informacije o terminu istih potražite na fejsu Doniralice.

Crowdsourcing u Hrvatskoj

Crowdfunding

Krajem 2012. pojavila se FB stranica HR Crowdsourcing/Crowdsourcing i crowdfunding hrvatskih ideja i proizvoda.

Želeći popularizirati projekte toga tipa i pomoći domaćim poduzetnicima i entuzijastima koji diljem weba na taj način pokušavaju skupiti sredstva, stranicu je pokrenuo dr.sc. Ivan Voras, voditelj Odjeljka informatičkog sektora na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Altruizam doktora Vorasa zaista je fascinantan jer svoje slobodno vrijeme i znanje inače velikodušno „dijeli“ s nekolicinom svjetskih programerskih master-mindova koji razvijaju open source (što će reći, za korisnike besplatan) serverski operacijski sustav FreeBSD.

Namjera mu je da stranica HR Crowdsourcing s vremenom postane „inkubator“ domaćih crowd-projekata. Dotad, svakako je posjetite, prijavite projekte tipa „crowd“ koje će vam rado promovirati i javite se doktoru Vorasu želite li  surađivati na stranici.

Neobične nagrade, originalne povlastice

Otkako Hollywood sve teže ulaže u filmove koji nemaju hitoidni potencijal, filmaši nemaju druge nego financirati svoje više-manje „neprofitne“ projekte crowdfundingom.

U želji da se privuče što više ulagača, smišljaju se sve neobičnije vrste nagrada i povlastica

Ako ćete za 5 ili 10 dolara skinuti film ili vidjeti  svoje ime na odjavnoj špici, za veće iznose možete u njemu i glumiti.

Tako je duhoviti autor jednog hororca obećao onima koji uplate 500-tinjak dolara mogućnost da glume zombija, dok će ga oni još šire ruke (u prenesenom smislu) moći ubiti.

Trojac iz sve popularnijeg zagrebačkog benda Sane prošlog je proljeća odlučio crowdfundingom skupiti 4000 dolara za objavu albuma s obradama pop i rock-hitova, i jedne dječje pjesmice.

Na platformi RocketHub skupili su nešto više od 3000 tisuće dolara od stotinjak ulagača. Oni koji su uplatili dolar, mogli su downloadati jednu pjesmu, za 10 dolara čitav album… Imali su čak troje ulagača s uplatom od 250 i više dolara koji su, uza sve ostale nagrade, mogli naručiti pjesmu koju će im Saneovci obraditi.

Bubnjar Stjepan Krznarić kaže da je Lana Jurčević bila jedna od njih pa je poželjela obradu svoje pjesme, dok se drugi ulagač odlučio za glazbu iz omiljene mu videoigrice.

Treći i najizdašniji ulagač bio je njihov veliki fan iz Poreča Branko Juričić, kojem su Stjepan i dečki iz benda zaista zahvalni što im je tijekom dvomjesečne kampanje  „ulijetao“ s po nekoliko stotina, dok nije iskeširao vrlo konkretnih 550 dolara.

U znak zahvale, obradili su mu You Are Not Alone Michaela Jacksona, snimili nabrijan spot i potpisali ga kao izvršnog producenta. Taj i ostale njihove spotove pogledajte na Listen2Sane.com.

Tekst: Mihaela Batinić
Foto: Getty Images

Preporučujemo

Pročitajte i...

The Joneses

U lovu na novo

Lov na nove trendove postao je uzbudljiv kao potraga za blagom. Otkrijte kako nastaju i tko ih zapravo ‘smišlja’

Diesel SS 14 accessories advert

Nicolin tour de force

U kampanji za proljetnu liniju accessoiresa Diesel igra na kartu agresivne erotičnosti

Kanye West sprema operu?!

O čemu je riječ?

Uron u kariranu modu, pernatu avangardu i ode ženskoj snazi

Svo bogatstvo kasnojesenske mode od danas na kioscima

Fast fashion vs. slow fashion: što kažu modni stručnjaci?

Rasplamsale su se diskusije o angažiranoj modi među domaćim fashionistima, a ponetko ima i u planu spašavanje planete

Jane Fonda je kupila svoj posljednji odjevni predmet u životu

Glumica je objavila rat fashion industriji

▲ Povratak na vrh