Vjerujete li Wikipediji?

wikipedija
20.09.2013.

Napokon ozbiljno istraživanje o pouzdanosti hrvatske verzije najposjećenije online enciklopedije, koja ove godine slavi 10. rođendan

Doista, treba li vjerovati izvoru informacija kojemu je moto „Enciklopedija koju svatko može uređivati“? Na Wikiju doslovno svatko može biti autor teksta jer je za pristup dovoljno navesti samo nadimak i bez ikakvih posljedica napisati što ti god padne na pamet.

„Potpuna otvorenost Wikipedije privukla je neusporedivo veći broj suradnika u odnosu na ostale online enciklopedije“, kaže dr. Ozren Kubelka

 

Potpune bedastoće navodno je očekivao i sam osnivač Wikipedije Jimmy Wales kad je 2001. odustao od prvotne, treba li to reći, propale ideje naplaćivanja registracije pa je svoj izum pretvorio u otvoren izvor dostupan svima. Nemalo se iznenadio kad je ubrzo otkrio da su anonimni korisnici mnogo skloniji prenošenju znanja nego vandalizmu, dezinformacijama i glupiranju.

Četiri godine nakon nastanka Wikipedije u časopisu Nature objavljeno je istraživanje koje je pokazalo da takvi, slobodno uređeni sadržaji po točnosti ne zaostaju za tradicionalnim. Stručnom usporedbom 42 članka iz Encyclopaedie Britannice i engleskog Wikija rezultat je iznosio 3:4 pogreške u korist Britannice.

Danas je engleska Wikipedia najpopularnija online enciklopedija i šesta stranica po posjećenosti s gotovo četiri milijuna članaka, dok je online verzija Britannice na 6000. mjestu i broji samo 120 tisuća članaka.

Još manji broj natuknica imaju ostale vrste online enciklopedija koje kombiniraju slobodan i tradicionalan način uređivanja, poput Citizendiuma, Scholarpedije i Medpedije. Razlog?

„Potpuna otvorenost Wikipedije privukla je neusporedivo veći broj suradnika u odnosu na ostale“, odgovara doktor informacijskih znanosti Ozren Kubelka, viši predavač na informatičkim kolegijima Veleučilišta Vern’.

„Prethodnica Wikija bila je Nupedia koju je 2000. također pokrenuo Jimmy Wales, ali ugasio ju je tri godine poslije zbog premalog odziva suradnika. I tada je razlog bila prevelika zatvorenost tog izvora.“

Tradicionalna vs. online enciklopedija

Hrvatska inačica Wikipedije u travnju je proslavila 10. rođendan na 39. mjestu s (tada) 130 tisuća članaka u nevjerojatnoj konkurenciji svih Wikipedija na čak 285 jezika s 22 milijuna članaka.

„Slikovito rečeno, svaki 50. govornik hrvatskog sudjelovao je u uređivanju Wikipedije. Zaista se možemo ponositi tako visokim suradničkim udjelom“, smatra Kubelka.

No, upozorava na velik uspjeh Nizozemske. „Bez obzira na relativno mali broj govornika, broj članaka na nizozemskom jeziku četvrti je u ukupnom poretku svih izdanja Wikija. S druge strane, globalno najkorišteniji jezik, kineski, na Wikipediji nije među 10 najvećih.“

Još su zanimljiviji Wiki-uradci naših susjeda koji vrlo visoko kotiraju uzmemo li u obzir ukupan broj govornika. „Srpski jezik s više od 182 tisuće članaka i slovenski s više od 136 tisuća također su među 40 najvećih Wikipedijinih izdanja. S obzirom na broj suradnika u odnosu na broj govornika, Slovenci su najpredaniji wikipedisti na svijetu. Njih gotovo 4 posto ili svaki 25. dao je  doprinos svom izdanju“, otkriva profesor Kubelka.

Poput većine nastavnika, i on se gotovo svakodnevno susreće s pitanjem treba li dopustiti korištenje Wikipedije kao relevantnog izvora informacija ili ne? Upravo je zato u svom doktorskom radu odlučio doći do što konkretnijeg odgovora.

Za potrebe svoje disertacije „Komparativni model utvrđivanja kvalitete enciklopedijskog sadržaja“ doktor Kubelka organizirao je veliko istraživanje točnosti podataka između članaka u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ i onih u hrvatskoj inačici Wikipedije.

Angažirao je čak 24 stručnjaka iz deset znanstveno-kulturnih područja koji su proveli analizu na iznimno respektabilnom uzorku od 250 parova članaka iz obje enciklopedije.

„Rezultati istraživanja pokazuju višu kvalitetu Hrvatske enciklopedije“, otkriva Kubelka. „U istom broju činjenica pronađeno je gotovo dvostruko više pogrešaka u Wikipediji nego u tradicionalno uređenom izvoru. Sadržaj Wikipedije još uvijek je lošije strukturiran pa se dužim člankom ne postiže ista informativnost, što je odraz manje stručnosti Wikijevih volontera.”

Znači li to da je tradicionalan koncept bolji? „Ne nužno. Wikipedija je učinila velik iskorak u području enciklopedistike. Što se tiče količine i dostupnosti sadržaja, nema joj premca, kao ni u dinamici ažuriranja. U 10 godina skupila je dvostruko više članaka od tiskane enciklopedije. Ipak, rezultati pokazuju da hrvatski wikipedisti imaju još dosta posla oko podizanja kvalitete.

S obzirom na razvoj novih tehnologija, poput nedavno pokrenutog projekta WikiData, uskoro mogu očekivati pomoć ‘umjetne inteligencije’ u uređivanju toga mora informacija”, zaključuje Kubelka.

Tko uređuje Wiki?

Poput Britannice, uskoro bi se online moglo naći svih deset svezaka Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda objavljenih od 1999. do 2009. godine.

U međuvremenu, na CARNetovoj stranici možete konzultirati prvu hrvatsku opću i nacionalnu online enciklopediju Proleksis s trenutačno 62 tisuće članaka na kojima je autorski i urednički radilo 50-ak stručnjaka.

Dnevno se objavi 30-ak članaka na hrvatskom jeziku. Usporedbe radi, na engleskom ih se objavi oko tisuću

Koliko ljudi ispisuje hrvatsku Wikipediju? „Kako status suradnika stječe svaki prijavljeni korisnik s barem jednom intervencijom u sadržaj, trenutačno je na hrvatskom Wikiju aktivno šestotinjak suradnika, dok ostala svjetska izdanja ispisuje četvrt milijuna ljudi“, objašnjava Kubelka i dodaje da se na dan objavi 30-ak članaka na hrvatskom jeziku. Usporedbe radi, na engleskom ih se svakodnevno objavi oko tisuću.

Koncept slobodnog uređivanja omogućuje svakome da uđe u „tuđi“ članak, promijeni netočne podatke ili dopiše nedovršeni dio natuknice pa svatko može biti i urednik Wikipedije.

Koliko je takav princip „uređivanja“ pouzdan? „Dosadašnja su istraživanja pokazala da kvaliteta članka i te kako ovisi o broju uređivanja“, otkriva Kubelka. „Recimo, njemačko izdanje ima najveći prosječni broj uređivanja, slijede ga hebrejsko i japansko. Naravno, to ne mora apsolutno značiti da su toliko puta uređeni članci ‘bezgrešni’, ali korelacija postoji.“

Iako engleska Wikipedia ulazi u 12. godinu postojanja, trend velikog rasta nastanka i uređivanja članaka prestao je prije šest godina i otad bilježi godišnji pad od 5 posto.

„Takvi se trendovi ne smatraju prijetećima za budućnost Wikipedije. Interpretiraju se kao stabilizacija medija nakon prvotnog uzleta. Slične trendove slijedi i hrvatska Wikipedija, ali u nešto manjem, razmjernom odnosu“, objašnjava Kubelka.

‘15 megabajta slave’

Kako bi dobili što precizniji profil anonimnih ljubitelja znanja koji korektno i požrtvovno ispisuju stranice najpoznatije slobodne enciklopedije, Zaklada Wikimedia i znanstvenici s jednog nizozemskog sveučilišta ispitali su 2009. čak 100 tisuća Wikijevih suradnika s različitih govornih područja.

Kudos ili poštovanje jedina je motivacija i nagrada Wikipedijinim anonimnim suradnicima

 

Istraživanje je pokazalo da su to mahom muškarci (86%) prosječne dobi od 26 godina, uglavnom neoženjeni, a ako su i u vezi, nemaju djece. Prosječna dob iznenađujuće malog udjela suradnica bila je 21 godina.

Mnogo neočekivaniji bili su odgovori wikipedista na pitanje što ih motivira da svoje slobodno vrijeme, energiju i znanje troše na ispisivanje enciklopedijskih natuknica. Odgovorili su da ih potiče želja za suradnjom, zanima ih koliko je izvor doista otvoren, ali najviše ih motivira dokazivanje unutar suradničke zajednice.

Taj odgovor ni po čemu ne bi bio neobičan za naše doba, u kojem svatko traži svojih 15 minuta (u ovom slučaju, megabajta) slave i želi se dokazati, kad princip suradnje na Wikipediji ne bi bio jedan od najanonimnijih i najsamozatajnijih valjda još od srednjeg vijeka, kada koncept autorstva kakav poznamo danas nije ni postojao.

Činjenica je da prave wikipediste uopće ne zanima znamo li tko je sudjelovao u nastanku članka o, recimo, Eriku Satieu. Dovoljan im je kudos, poštovanje koje svojim altruističnim radom stječu u zajednici sebi sličnih. Mi, anonimni korisnici Wikija, koji samo na hrvatskoj inačici pregledamo 9 stranica svake sekunde, zahvaljujemo im na tome.

Tekst: Mihaela Batinić
Infografika: Tamara Švelić Sabljić

Preporučujemo

Pročitajte i...

The Joneses

U lovu na novo

Lov na nove trendove postao je uzbudljiv kao potraga za blagom. Otkrijte kako nastaju i tko ih zapravo ‘smišlja’

25 genijalnih poklona ispod 40 kuna

Sitnice koje će oduševiti vaše najmilije

Gucci_Decor-vases

Intervjuirali smo slavni kist Guccijevih fasada, Alex Merry

Proslavljena ilustratorica ekskluzivno za Elle otkriva sve o svom strelovitom usponu

Irina Shayk for Bally.

20 poklona koji će oduševiti sve ljubitelje tehnologije

Ako razmišljate o novom mobitelu, slušalicama ili instant fotoaparatu na pravom ste mjestu!

web-_MG_0322

Talijanski stil je dobio novu adresu u Zagrebu

Brendovi po ukusu Chiare Ferragni stigli u metropolu

victorija druško

Insta Blic Intervju: @blueturpentine

10 blic pitanja za vaše najdraže blogerice

▲ Povratak na vrh