Zašto sve više ljudi bira ‘single’ status?

13.01.2017.

Zašto mladi ljudi zaziru od ‘vezivanja’ i koji su najčešći razlozi što postotak samaca u svim zemljama EU, pa tako i u Hrvatskoj, raste iz godine u godinu?

Iako Hrvatska još nije dosegnula postotak samaca koji imaju mnoge razvijenije zemlje EU, broj ljudi koji odabiru ‘solo’ status ili su u njemu stjecajem životnih okolnosti u stalnom je porastu.

Karijera, obrazovanje, promjene društvenih očekivanja, promjena percepcije samih mladih koji očekuju da prije zasnivanja obitelji moraju imati sve posloženo…, samo su neki od razloga što samački život danas sve češće postaje i stvar izbora. Također, sve veći postotak razvoda brakova, tj. traume koje neki doživljavaju gledajući loš brak svojih roditelja, utječu na to da nove generacije zaziru od – ‘vezivanja’.

 

 

Roditelji kao uzor

‘Kaže se da svaka medalja ima dva lica, pa tako neka djeca koja su svjedočila lošem braku svojih roditelja ipak odrastu u uzorne bračne partnere i roditelje, no neka ni pod koju cijenu ne žele preuzeti te uloge. Nije nikada odlučujuće ono što nam se dogodilo, ako to nisu baš neke ekstremne situacije, već ono kako smo mi s time izašli na kraj, kako se s time nosimo i kako to ugrađujemo u svoja iskustva i osobnost’, pojašnjava psihologinja prof.dr.sc. Mirjana Krizmanić te napominje kako samce – što su neki skloni činiti – ne možemo svrstavati u određeni tip osobe. Ima samaca koji su izrazito društveni ljudi, ali ne žele ući u brak ili još nisu našli pravu osobu, kao i onih zatvorenih i povučenih.

‘Rekla bih da čak brže uđu u brak ti zatvoreni i povučeni, jer je njima teže naći široko društvo i prijatelje nego vrlo ekstrovetiranim i društvenim ljudima. Ne smijemo zaboraviti ni one osobe koje su predane svom pozivu ili poslu pa su jednostavno navikle živjeti same i ništa im ne nedostaje. Ili strepe da ne bi mogle uz svoju predanost radu naći vremena za trajnu vezu’, pojašnjava prof. dr.sc. Krizmanić.

 

 

Unatoč predrasudama, i samci mogu imati romantične veze i prijatelje pa nemaju osjećaj da nešto gube, a oni koji uđu u brak mogu imati osjećaj da su izgubili slobodu, da se više ne mogu družiti s prijateljima na način kako su to činili do tada. ‘Interpersonalni odnosi su kompleksni i pod utjecajem velikog broja čimbenika koji na njih djeluju i pozitivno i negativno, pa vjerojatno svaka osoba ima svoju manje ili više specifičnu kombinaciju takvih utjecaja’, smatra prof.dr.sc. Krizmanić.

Iako živimo u doba najvećih sloboda i prava na izbor, još se nerijetko i u našem društvu nekako poprijeko gleda na samce. ‘Osobno smatram da društvo ne smije stigmatizirati samce. S kojim pravom bismo osuđivali nečiji način života, naročito onda kad i ne znamo je li to osobni izbor te osobe ili jednostavno posljedica okolnosti u kojima je živjela’, kategorična je prof.dr.sc. Krizmanić.

CJELOKUPNI ČLANAK PRONAĐITE NA SRETNA.HR! 

Fotografije: profimedia

Preporučujemo

Pročitajte i...

Jeste li čuli za "Ljubav 2.0"?

Što nam donosi nova era romanse?

Celebrity prekidi koji su obilježili 2018. godinu

Nekoliko prekida velikih celebrity ljubavi iznenadilo nas je ove godine!

Stručnjaci potvrđuju: stres je ipak dobar za nas

Psiholozi promijenili mišljenje o utjecaju stresa na naše zdravlje

Ostajemo li "zaljubljeni" samo zato jer smo tako izabrali?

Nikad neću zaboraviti trenutak u kojem sam spoznala razliku između dugog i uspješnog braka i propalog. Dogodilo se to u frizerskom salonu, tjedan dana nakon što sam se vratila s medenog mjeseca

Što učiniti ako ne volite svoj posao?

Mnogi od nas su nezadovoljni svojim radnim mjestima, okruženjem na poslu ili poslodavcima. Kako se protiv toga boriti?

▲ Povratak na vrh