Umjetnik grafita Keith Haring

Keith Haring
01.08.2013.

Ikona 80-ih, prerano preminuli grafiti artist Keith Haring i danas osvaja svojim šarenim i više od svega angažiranim djelima

 

Keith Haring

Jedan iz serije portreta Keitha Haringa koje je u lipnju 1989. snimio Philippe Bonan

Spajajući duhovnost i smisao za underground aktivizam s (o)bijesnom komercijalnošću i celebrity kulturom, Keith Haring je od sebe ekspresno napravio brend. Za života je bio jedan od najutjecajnijih suvremenih umjetnika, ali i komercijalno najuspješnijih – s nepune 32 godine, u trenutku njegove prerane smrti (umro je od posljedica side 16. veljače 1990.) imetak mu je vrijedio 25 milijuna dolara.

I danas, 23 godine kasnije, radovi su mu trenutačno prepoznati: šarene poput žele bombona ili žvakaćih guma, razigrane i naoko uvijek vesele figurice s uočljivim crnim konturama okružene crnim kratkim linijama koje simuliraju bljesak, eksploziju ili naprosto vibraciju pokreta, u kolektivnoj su memoriji one sastavni dio nasljeđa pop kulture i ikonografije 1980-ih.

Kontradiktoran u vrijeme svog djelovanja, Haring ih je stvorio ispreplićući simboliku ulice ne samo s kontekstom umjetnosti vremena u kojem su nastale već i s političkim duhom toga doba. Naoko nedužna i površnom promatraču shvatljiva kao „dobro isfurani grafiti“, to su bila i ostala djela s jakom porukom. Socijalno osjetljiv i iskreno ljudski angažiran, Haring je njima pozivao na promjenu i zagovarao osobne slobode i društvenu pravdu.

Keith Haring

Jedna od Haringovih ‘Deset zapovijedi’ (1985.) na plakatu pariške izložbe

Proljetos je u Parizu otvorena najveća dosad retrospektiva opusa ovog američkog umjetnika. Oni koji se odluče posjetiti je moći će čak na dvjema lokacijama, u Musée d’Art Moderne i centru Le Centquatre, razgledati gotovo 250 Haringovih umjetnina. Dok je mahom riječ o uljima na platnu i oslikanim ceradama, ali i fragmentima zidova podzemne željeznice, u navedeni se total ubraja i 20 monumentalnih trodimenzionalnih eksponata – skulptura zahvaljujući kojima je u više navrata u novinskim naslovima naglašavano da je Haring ove godine rasplesao Pariz.

Kuratorskim pothvatom pod nazivom „Keith Haring: The Political Line” nastoji se naglasiti socijalna važnost umjetnikova stvaralaštva. Izložen je i antologijski serijal „Deset zapovijedi” iz 1985., sastavljen od deset panoa visokih i do sedam metara, na kojima je Haring naslikao svoja radikalna viđenja deset božjih zapovijedi. Iako je poznat po anti-religijskom svjetonazoru i tematici, jedno od njegovih najpoznatijih djela uopće jest „Radiant Baby”, koje doista tematikom, ali i osobnim nadahnućem autora, dolazi iz kršćanske simbolike. Iako odgajan kao protestant, Haring se u ranim 1970-ima, u svojim adolescentskim godinama priključio Isusovom pokretu, koji je zagovarao povratak izvornim kršćanskim vrijednostima, ali osporavao crkvu i fundamentalizam, što je u svom kasnijem umjetničkom djelovanju, kao realiziran i odrastao čovjek drugim metodama nastavio raditi izvan okvira te zajednice.

Rođen 4. svibnja 1958. u Readingu, u Pennsylvaniji, Keith Haring je crtao otkad zna za sebe. Iako je likovno obrazovanje najprije započeo u Pittsburghu, s 19 godina je preselio u New York gdje je uz coming out upisao studij na Školi za vizualne umjetnosti. Od samog dolaska u NYC privukli su ga grafiti kojima je grad bio preplavljen.

Nastojeći na samom početku svog istupanja kao autor doprijeti do najšire publike, svoju je umjetnost stvarao na javnim površinama i u javnim prostorima, od hodnika podzemne željeznice i ulica do raznih klubova. Crtao je i slikao brzo, bez prethodno pripremljenih skica. „Jedan od njegovih nevjerojatnih talenata”, prisjeća se Odile Burluraux, kuratorica pariške izložbe koja ostaje otvorena do 18. kolovoza, ”bila je sposobnost da oslika bilo koju površinu, i trenutačno kadrira ono što na nju nanosi, što me osobito impresioniralo.”

Haringa je upoznala svega nekoliko mjeseci prije nego što je umro, i do danas je sklona, osvrćući se na njegov rad, uspoređivati ga s Andyjem Warholom, kojeg naziva papom popa. Iako Haring, za razliku od Warhola, koji mu je bio i mentor i dobar prijatelj, nikada nije zvanično utemeljio neku likovnu školu ili umjetnički pokret, njegovi smjeli potezi u jarkim bojama bili su i ostali jedna od najprepoznatljivijih vizualnih asocijacija na estetiku 1980-ih, unatoč činjenici da je umjetnički svijet s visine gledao i na umjetnika i na njegova načela stvaranja.

Ne obazirući se na to Haring je uz bezrezervnu podršku stalno rastućeg broja fanova svojim slikarijama protestirao protiv masovne potrošnje, konzumerizma, rasizma, kapitalizma, nasilja, religije i nepravde u svim njihovim oblicima, posebno se baveći problematikom nuklearnog rata, uništavanja okoliša, homofobije i epidemije side.

Uvjereni populist, otvorio je 1986. u New Yorku dućan-galeriju Pop Shop, sa željom da svoju umjetnost dostupnom učini „ne samo kolekcionarima već i klincima iz Bronxa”, zbog čega su se tamo uz njegove radove mogli kupiti i bedževi, posteri i slične ne skupe sitnice (što su pak neki shvatili kao nedosljednost i kontradikciju njegovim porukama protiv komercijalizacije). Nakon što je 1988. saznao da je HIV pozitivan, Keith Haring je u posljednje dvije godine života svojim stalnim temama dodao i siguran seks, a redovitim motivima prezervativ, u nastojanju da kroz vrijeme koje mu je preostalo i aktivizmom i stvaralaštvom pokuša podići razinu svijesti o zaštiti od spolnih bolesti.

Niti godinu dana prije nego je umro, utemeljio je fondaciju pod svojim imenom. Umjetnikova velika prijateljica Madonna, kojoj je svojedobno oslikao jaknu za snimanje jednog editorijala, svoj je prvi njujorški koncert u sklopu svjetske  Blond Ambition turneje 1990. posvetila sjećanju na Keitha Haringa i proglasila dobrotvornim, uplaćujući pritom sav prihod od ulaznica za borbu protiv bolesti koja joj je prerano odnijela dragog prijatelja.

Tekst: Ivan Lozić
Foto: press

Preporučujemo

Pročitajte i...

5 kultnih filmova koje morate pogledati za Halloween

Bliži nam se najstrašnije doba godine, i to doslovno

Prvi pogled na film: Ford v Ferrari

Matt Damon i Christian Bale udružuju snage i pritišću papučicu gasa

Razgovarali smo sa SUN U povodom izlaska njezinog prvog albuma

Mlada nada glazbene scene predstavlja novi projekt

▲ Povratak na vrh