Novi broj National Geographica otkriva rađanje Europe, ali i prve Europljane pomoću genetičkih testiranja ostataka drevnih naseljenika

13.08.2019.

Ne propustite novo izdanje National Geographica Hrvatska!

Europljani koji žive danas, u bilo kojoj zemlji, raznovrsna su mješavina drevnih predaka koji potječu iz Afrike, Bliskog istoka i ruske stepe. Dokazuju to arheološke rukotvorine, analiza starih zubi i kostiju te lingvistika, no nadasve dokazuje to novo područje paleogenetike.

 

 

Tijekom proteklog desetljeća postalo je moguće sekvencirati cijeli genom ljudi koji su živjeli prije desetaka tisućljeća. Sve, od boje kose i očiju do nesposobnosti probavljanja mlijeka, može se odrediti iz manje od 40 miligrama kosti ili zuba.

 

 

Danas se čini jasnim da su tri glavna kretanja ljudi oblikovala tijek europske prapovijesti. Imigranti su donijeli umjetnost i glazbu, zemljoradnju i gradove, pripitomljene konje i kotač. Uveli su indoeuropske jezike koji se danas govore na većini kontinenta. Posljednji veliki pridonositelji u gensku strukturu zapadne i središnje Europe stigli su iz ruske stepe dok se gradio Stonehenge, prije otprilike 5000 godina.

 

 

U vremenu rasprave o migracijama i granicama znanost pokazuje da je Europa kontinent imigranata i da je to uvijek bila. “Ljudi koji danas tu žive nisu potomci ljudi koji su tu dugo živjeli”, rekao je David Reich, paleogenetičar sa sveučilišta Harvard. “Nema tu domorodačkog naroda – svatko tko govori o rasnoj čistoći suočava se s besmislenošću te ideje.”

 

 

National Geographic Hrvatska donosi jedinstvenu, epohalnu kroniku masovnih seoba milijuna ljudi iz Afrike u potrazi za boljim mjestom za život. Prema procjeni Ujedinjenih naroda, više od milijardu ljudi – što znači svaki sedmi čovjek na svijetu – migrira, bilo unutar svojih zemalja, bilo preko međunarodnih granica. Milijuni ljudi bježe od nasilja: rata, progona, kriminala, političkog kaosa. Još više njih, ugušeni siromaštvom, traže ekonomski bolji život izvan svojih granica. Pokretači su ovoga novoga kolosalnog egzodusa globaliziran tržišni sustav koji je pokidao mrežu socijalne sigurnosti, klimatske promjene zbog onečišćenja okoliša i povećani ljudski prohtjevi napumpani lako dostupnim instant medijima. Mjereno brojkama, ovo je dosad najveća dijaspora u dugoj povijesti naše vrste.

 

 

U novom broju National Geographic Hrvatska pročitajte sve o preživljavanju neuništivih žderonja, malenih i žestokih mesoždera dalekog sjevera koji se bore s novim prijetnjama dok im globalno zatopljavanje smanjuje teritorij. Lov i ljudsko naseljavanje smanjili su povijesnu rasprostranjenost žderonja. Budući da ovise o prostranom teritoriju, malobrojni su čak i u dalekim sjevernim šumama i tundrama, svojim osnovnim staništima.

 

 

Jeste li osigurali svoje izdanje National Geographica Hrvatska? Potražite novi broj na svim kioscima od 10. kolovoza!

Preporučujemo

Pročitajte i...

▲ Povratak na vrh