Danska, zemlja smiješka

Danska
18.02.2012.

Statistike pokazuju da su Danci najsretniji narod na svijetu. U čemu je njihova tajna?

Zamislite da vam na ulici priđe dvoje stranaca i na engleskom vam objasni kako za ugledni časopis pišu temu o tome zašto je vaš narod najzadovoljniji na svijetu pa bi voljeli s vama o tome popričati…

U Danskoj, koja je u svemu kontrapunkt Hrvatskoj, nitko neće posumnjati da je riječ o skrivenoj kameri. Na ulicama Kopenhagena, na selu ili morskoj rivi, brojni Danci na takva pitanja odgovaraju bez trunke ironije, s osmijehom na licu.

Najstarije europsko kraljevstvo

Najstarije europsko kraljevstvo nalazi se na poluotoku Jutlandu i okolna 443 otoka (72 naseljena) na Baltičkom i Sjevernom moru. Iako je Kopenhagen s nešto više od milijun stanovnika najveći skandinavski grad, uspio je zadržati očaravajuće “provincijalan”, miran i idiličan ugođaj najzelenije europske metropole, koja obiluje restoranima, kafićima, klubovima, muzejima, galerijama, trgovinama i noćnim životom.

U malom kraljevstvu s 5,4 milijuna stanovnika osobna se sreća njeguje i čuva poput nacionalnog blaga

Prema istraživanju sveučilišta Leicester iz 2006. koje je nacionalnu sreću procjenjivalo na temelju 5 kriterija: zdravlja, bogatstva, obrazovanja, nacionalnog identiteta i ljepote prirode, Danska je čvrsto na prvome mjestu (Hrvatska je 98. od 178 zemalja).

Roterdamsko sveučilište Erasmus izradilo je ljestvicu (ne)sretnih naroda temeljenu na čak 953 indikatora sreće i opet je Andersenova zemlja bajki pri vrhu. Slični se rezultati ponavljaju već više od 30 godina, neovisno o metodi istraživanja i instituciji koja ga provodi, pa možemo govoriti o pravom misteriju.

Kako Dancima to uspijeva kad im šest mjeseci u godini mrak pada već u tri popodne, porez na dohodak iznosi od 60 do 80 posto, a PDV 25 posto?

Život bez komplikacija

Danski sociolog Peter Gundelach tvrdi da je tamo sreća dio nacionalnog identiteta. “Danci se smatraju jednostavnim i pozitivnim ljudima. U posljednjih 400 godina izgubili smo sve ratove, svjesni smo da smo mala zemlja i nemamo iluzija o vlastitoj važnosti i međunarodnom utjecaju. Zato valjda moramo barem biti najsretniji!”

Slično razmišlja i televizijski redatelj Axel Boisen: “Nama je čaša uvijek napola puna. Mogli bismo reći da je to zato što imamo najljepše žene na svijetu, najefikasnije vjetroelektrane, jer se u našoj zemlji nikad nije proizvodilo oružje niti automobili, jer smo ravnopravno društvo bez trunčice patrijarhata i sve bi to bilo istina. No je li to pravi razlog zadovoljstva? Nisam siguran. Mislim da je daleko važnije to što volimo ljepotu i jednostavnost malih stvari. Ne želimo nepotrebno komplicirati egzistenciju.” Jesu li onda skromnost i nesklonost dramatiziranju ključ danske sreće?

Riječ hygge – izraz koji označava umijeće življenja na danski način – savršeno oslikava ljubav tog naroda prema jednostavnost

 

Hygge je, na primjer, onaj čarobni trenutak kad je vani mračno i hladno, a u toploj i udobnoj kući osvijetljenoj svijećama obitelj i/ili prijatelji sjede okupljeni oko stola ili ispred kamina uz šalicu mirisne kave. No to je opet samo dio tajne te male, radišne zemlje koja pripada među najbogatije na svijetu.

Ostatak misterija krije se u alkemijskom spoju socijal-demokracije temeljene na solidarnoj državi i stabilnog ekonomskog rasta, gdje stopa nezaposlenosti iznosi svega 2 posto. Svaki građanin plaća 60 do 80 posto poreza, ali je sve – od zdravstvene zaštite do škole i fakulteta – besplatno.

Savršeno uređeno društvo

S takvom sigurnošću Danci se osjećaju zaštićeno i snažno. Plaćeni rodiljni dopust traje godinu dana kao i u Hrvatskoj, ali Danska ima jedan od najboljih sustava brige o starijim ljudima.

Potpore nezaposlenima poprilično su izdašne i nije nikakav problem naći novi posao pa se otkaz ne doživljava kao propast, razlike između najviših i najnižih primanja među najmanjima su na svijetu, a korupcija je praktički nepoznat pojam.

Danci državu doživljavaju kao dobronamjernog prijatelja, poštuju zakone i ne izigravaju propise, a zauzvrat mogu računati na sigurnost. Kako sami kažu, osjećaju se tryghed  ili “ušuškano” poput malog djeteta o kojemu skrbe brižni roditelji.

Ne zamaraju se snovima o bogatstvu i slavi, golemoj kući, najboljem autu u susjedstvu i sličnim statusnim natjecanjima. Oslobođeni briga o temeljnim egzistencijalnim potrebama, imaju dovoljno energije da se posvete življenju kakvo im najviše odgovara, bez potrebe da drugima dokažu koliko su uspješniji i pametniji od njih.

U odnosu na naše maturante, danski kao da žive u nekom drugom svijetu. Čak 90 posto mladih živi odvojeno od roditelja, u paru ili s prijateljima. Tamo je normalno da si osoba između 18. i 30. godine dopusti razna iskustva, putovanja i razdoblja traženja.

Ako netko prekine prestižni studij da bi godinu dana radio kao prodavač, nikom to nije čudno i nitko ga ne osuđuje. Mladi ne osjećaju pritisak društva i okoline, ne žive u strahu da bi neka pogreška ili skretanje s puta mogli utjecati na definitivan tijek njihova života i karijere.

Pravo na pogreške

Dorte Mosbæk, simpatična 32-godišnja urednica danskog Ellea koja se, kao i većina Danaca, svuda vozi biciklom, kaže: “Nakon mature otišla sam od kuće i provela sjajnu godinu u ‘narodnoj školi’ (folkehøjskole) gdje se uči bez konkretnog cilja. Biraš predmete koji te zanimaju ne opterećujući se razmišljanjem za što će ti oni jednog dana poslužiti. Svi znamo da do tridesete imamo pravo na pogreške i da nam se zbog toga neće dogoditi ništa strašno. Jedina ograničenja postavljamo si sami.”

Danci ne poznaju represivnu i autoritarnu hijerarhiju, svatko nastoji biti koristan i drugima. Ipak, ta tolerantna zemlja koja je među prvima legalizirala homoseksualne brakove ima i tamniju stranu: teško prihvaća doseljenike koji, iako čine tek 3 posto populacije, uglavnom ostaju nezaposleni i izolirani u getima.

Danci su vrlo praktični: ono što im ne odgovara, mijenjaju

Ekstremna desnica, koja već godinama sudjeluje u koalicijskoj vladi, sustavno banalizira ksenofobiju, a imigrantski propisi među najstrožima su u Europi.

Danska je jedan od najvećih euroskeptika i, premda članica EU, nije prihvatila euro. “Naša je zemlja zatvorena i sama sebi dovoljna. Imamo zastrašujuće velik problem s netolerancijom prema strancima”, priznaje Peter Gundelach.

Rijetki spominju taj problem, ali tamo ionako nije uobičajeno žaliti se i gunđati. Kao što je prije nekoliko mjeseci u Koprivnici vlasnik tvrtke Hartmann podigao radnicima plaće za onoliko koliko im je “pojeo” krizni porez. Odakle je vlasnik? Pogađate, iz Danske.

10 stvari koje ne smijete propustiti

1 Kip Andersenove Male Sirene na ulazu u kopenhašku luku, simbol grada.

2 Kraljevski muzej lijepih umjetnosti s velikom kolekcijom Rembrandta, Brueghela, Rubensa, Picassa, Matissea… Ulazak slobodan osim za neke izložbe. Sølvgade 48-50 (www.smk.dk).

3 Ny Carlsberg Glyptotek – nije pivnica, nego galerija antičkih izložaka i impresionističkih remek-djela od Moneta i Gauguina do Renoira, Degasa i Cezan-nea. Nedjeljom ulazak slobodan. Dantes Plads 7 (www.glyptoteket.dk).

4 Krenite Hamletovim stopama do Elsinora (Helsingør, 50 km od Kopenhagena) i srednjovjekovnog dvorca Kronborg s pogledom na švedsku obalu (www.kronborgcastle.com).

5 U najstarijem danskom gradu Roskildeu, na pola sata vlakom od Kopenhagena, nalazi se slavni muzej vikinških brodova (www.vikingeskibsmuseet.dk).

6 Skoknite do Švedske: impresivni most i tunel Øresund – po 8 km svaki – povezuju Kopenhagen s Malmöm.

7 Prošećite Christianijom, nezavisnom hipikomunom s početka 70-ih u četvrti Christianshavn. “Mali Amsterdam” ima vlastitu zastavu, “prilagođene” zakone, lokalne medije, pa čak i vlastitu valutu.

8 Od ožujka do kolovoza izbjegnite komercijalizirani Tivoli i posjetite najstariji europski zabavni park, Bakken u sjevernim predgrađima Kopehagena. Ulazak slobodan. Dyrehavevej 62, Klampenborg. Ne propustite Legoland u Billundu, koji je otvoren od travnja do rujna (www.legoland.dk).

Iskoristite priliku za povrat PDV-a i nabavite originalni danski porculan (Royal Copenhagen, Bing&Grøndahl), staklo (Galleri Grønlund), keramiku (Bornholm), ručno pletenu vunu s Farskih otoka, Lego kocke, suvremeni dizajn…

10 Okupajte se goli u sjevernim morima. To je uobičajeno na svim danskim plažama (osim u Holmsland Klitu i Henne Strandu). Jedrite danskim otocima, ribarite s danskim ribarima, opustite se u nekom od brojnih spa-centara itd., itd.

Tekst: Tajana Petrović Čemeljić
Foto: Cees van Roeden, Erling Eriksen, Morten Bjarnhof, Christian Alsing, Avenue Hotel, Morten Jerichau, Wonderful Copenhagen, Miklos Szabo, Fritz Hansen, The National Museum od Denmark/Nationalmuseet

Pročitajte i...

Koje smo trendove otkrili na Tjednu mode u Kopenhagenu?

Skandinavija postaje moćan stilski utjecaj

Pet novih brendova koje smo otkrili na ulicama Kopenhagena

Novi skandinavski brendovi u koje smo se zaljubili

U gostima: minimalistički interijer kopenhaške Frame

Brend koji će oduševiti ljubitelje skandinavskog dizajna

Vodič za shopping u Kopenhagenu

Danska metropola je hit modna destinacija

▲ Povratak na vrh