Ljepota hrvatskih vodenih parkova

Plitvice
21.07.2012.

Jeste li posjetili jednu od sedam vrhunskih destinacija u Hrvatskoj na kojima je važnost očuvanja prirode i vode tako samorazumljiva?

Skradinski buk

Skradinski buk

Biljke i životinje također doprinose čuvanju sedrenih slapova

 

Najveći, najduži i najljepši od sedam slapova rijeke Krke dio je istoimenog nacionalnog parka. Preko sedamnaest sedrenih stepenica, raspoređenih na 800 metara širine, s visine od 46 metara tu se zajedno prelijevaju Krka i njezina pritoka Čikola.

Sedrene barijere sačinjene su od “živog”, mekanog, poroznog kamena koji stvaraju organizmi zvani sedrotvorci i koji može opstati jedino ako se preko njega neprekidno prelijeva čista voda. Kad oko sedrenih barijera ne bi bilo stabala, kiše bi isprale zemlju i na dno jezera nataložile mulj, u kojem sedrotvorci ne mogu op­stati.

Sedrene barijere tako bi se pret­vorile u “mrtvu” kamenu masu koju bi jaka sila vode mogla srušiti. Skradinski buk može se razgledati šetnjom po mreži staza, mostova i vidikovaca tijekom čitave godine. Ljeti je posebno atraktivno kupanje podno slapa u hladnoj, osvježavajućoj vodi Krke, koja dalje kroz svoj estuarij (potopljeno ušće) nastavlja put do mora.

Stare vodenice na Krki i danas melju žitarice kamenim žrvnjima koje okreće voda, a u starim kućicama pokazat će vam kako se prala roba na koševima i stupama, kako se prela vuna… U blizini je i najstarija hidroelektrana u Europi, koja je krenula u pogon samo dva dana nakon Tesline prve hidroelektrane na Nijagari 1895. godine.

Info: www.npkrka.hr.

Rastoke

rastoke

Ljudi su se mirno uključili u složen ekosustav na rijeci Slunjčici

 

Vodeničarsko naselje u blizini Slunja, nastalo na mjestu gdje se rijeka Slunjčica preko sedrenih barijera ulijeva u Koranu te u dužini od 600 metara stvara mnoštvo malih slapova, brzaka i jezeraca, zbog čega Rastoke nazivaju i malim Plitvicama.

Na tom rastočenom terenu (imanja se često nalaze na nekoliko otočića) nalazi se naselje autohtonog načina gradnje od drva i sedre. U zapisima se prvi put spominje u 17. stoljeću, ali se pretpostavlja da je starije. Većina nastambi i mlinova potječe iz 19. i s početka 20. stoljeća. U Domovinskom ratu Rastoke su bile potpuno uništene, ali obnovljene su i danas u njima živi tridesetak obitelji.

Od 1962. Rastoke su zaštićena kulturno-povijesna cjelina u kojoj nije dopušteno držanje domaćih životinja, ali na Slunjčici možete vidjeti patke, čaplje, vidre (koje su se nakon nestanka ponovno doselile), vjeverice, ježeve, daždevnjake…

Imate li sreće, možda ugledate i koju vilu pokraj slapa Vilina kosa. U Slunjčici živi autohtona vrsta pastrve koju izvrsno pripremaju u lokalnom restoranu. Kušajte i poznati rastočki kruh od raznih žitarica samljevenih u rastočkim vodenicama, a razgledajte i koševe, prvobit­ne “perilice” vune i rublja…

Info: www.slunj-rastoke.com.

Kopački rit

Kopački rit

Ovisno o količini vode, kopno i voda mijenjaju površinu, oblik i funkciju

 

Jedno od najvećih izvornih močvarnih predje­la u Europi poplavno je područje nastalo kod ušća Drave koje se proteže uz Dunav. Ovdje živi više od 2000 biljnih i životinjskih vrsta. U parku prirode gnijezde se gotovo tri stotine vrsta ptica, mnoge ugrožene u svjetskim i eu­­rop­skim razmjerima poput divlje guske, crne rode, patke njorke, stepskog sokola i orla šte­­kavca.

Tu živi i 55 vrsta sisavaca, 44 vrste riba, 12 vrsta šišmiša, 19 vrsta komaraca… Uz deltu, Kopački je rit najvažnije dunavs­ko mrijestilište jer za poplava obiluje plitkom i toplom vodom, hra­nom i podvodnom vegetacijom. Močvaru prekrivaju tršćaci i šaš koji kriju čudesno bogatu vodenu vegetaciju, a na višem te­­renu su šume vrba, topole i slavonskog hrasta – više od 400 biljnih vrsta.

Turističko raz­­gleda­vanje moguće je panoramskim brodom, čam­cem, konjskom vučom i pješice uz vodiča.­ U dijelu pod blažim režimom zaštite dopuš­ten je lov i ribolov. U Europi su slična područja uglavnom nestala zbog melioracija i utvrđivanja riječnih korita pa je ovo jedinstvena ekološka vrijednost.

Info: www.kopacki-rit.com.

Lokvarsko jezero

Lokvarsko jezero

55 godina stara ‘novotarija’ savršeno se uklo­pila u ambijent

 

Iako je nastalo prije samo 55 godina, i to ljudskom rukom nakon izgradnje brane, ovo akumulacijsko jezero idealno se uklopilo u ambijent Gorskoga kotara, baš kao i jezera Pokoš, Bajer (iz 1950.) i Lepenica (iz 1988.) u obližnjim Fužinama.

Okruženo crnogoričnom šumom i obrubljeno označenom stazom dugačkom 15 kilometara, Lokvars­ko jezero okupljalište je ljubitelja hodanja i bicikliranja, sunčanja i kupanja, prirode i ribolova. Još uvijek drži svjetski rekord u jezerskoj pastrvi teškoj više od 25 kg, ulovlje­noj davne 1973.

Svakog kolovoza već 36 godina ovdje se okupljaju zaljubljenici u sport i prirodu na manifestaciji “POJ” i “BOJ” (Pješice ili Biciklom Oko Jezera).  Lokve su omiljena destinacija i ljubiteljima ekstremnih sportova, koji tu uživaju u raftingu, brdskom biciklizmu, alpi­niz­mu, paraglidingu… Na Lepenici se održavaju svjetska natjecanja u podvodnoj orijentaciji, a na Bajeru jedriličarske regate. Oko ta dva jezera vodi pješačka staza duga 7 km. Fužine su naselje s najviše voda i padalina u Hrvatskoj.

Gorski kotar bez tih jezera pamte stariji žitelji, dok ih mlađe generacije više ne doživ­ljavaju kao umjetne tvorevine – dokaz da ljudske intervencije u pri­ro­du ne moraju uvijek biti razorne.

Info: www.tz-lokve.hr, www.tz-fu­zine.hr,­ www.gorskikotar.com.

Izvor Kupe

Izvor Kupe

Uz fascinantno vrelo Kupe vezuju se brojne legende

 

Tirkizno krško vrelo – jedno od najjačih (1200 l/sek), najprostranijih (dužina 200 m, a širina 30 m) i najdubljih (preko 80 m) u Hrvatskoj – zbog jezerolikog izgleda nazivaju i Kupeškim jezerom. Smješteno je podno Gavranove stijene i okruženo gustom šumom. Voda u jezeru mirna je i bistra, a snaga vrela osjeti se na rubovima.

Temperatura vode cijele je godine između 5 i 7°C. Izvor je vjerojatno dublji od dosad istraženih 86 metara. Goranske legende kazuju da u dubinama Risnjaka postoji golemo jezero koje napaja izvore Kupe i Rječine, no to nije znanstveno potvrđeno. Izvor Kupe nalazi se na području Čabra, pola sata hoda nizbrdo planinarskom stazom kroz bukovu šumu iz sela Razloge, ili sa suprotne strane nešto dužim putem iz sela Kupari.

Hidrološkim spomenikom prirode proglašen je 1963. godine i dio je Nacionalnog parka Risnjak. Kilometar nizvodno od izvora nalaze se prekrasni Kuparski slapovi i šljunčana plaža koja je pojilište za divlje životinje. Dalje nizvodno obala se širi u čudesnu Kuparsku dolinu u kojoj obitava čak pet stotina vrsta leptira, većinom endemskih.

Info: www.gorskikotar.com, www.risnjak.hr.

Plitvička jezera

Plitvice

Najstariji nacionalni park, najviši slap, najljepši rezervat…

 

Između Male Kapele i Plješivice pri­roda se poigrala vodom i kršem pa je u prastarim šumama stvorila šesnaest jezera povezanih slapovima i kaskadama, a odijeljenih sedrenim barijerama – i stvorila ljepotu koja odu­zima dah.

Nacionalni park ove godine slavi 60. rođendan a pri­je točno 30 godina UNESCO je Plitvič­ka jezera proglasio svjetskom prirodnom baštinom, jednom od prvih u svijetu. Jezera se stepenasto prelijevaju jedna u druga u dužini od 5,5 km zračne linije. Natapaju ih Crna i Bijela rijeka te Rječica s pri­tokama, a cijelo područje obiluje krškim vre­lima.

Najveće i najdublje jezero, Kozjak (47 m), slijedi Prošćan­sko jezero, a najviši je vrh Seliški (1279 m). Voda potoka Plitvice spušta se preko 78 m visoke stijene stvarajući Veliki slap,  najviši u Hrvatskoj. Jezero podno slapa početak je rijeke Korane. Na raznim vrstama mahovine u kristalno čistoj vodi Plitvičkih jezera žive sedrotvorci – milijuni algi i bakterija – koji izlučuju sluz na koju se lijepe kristalići kalcita i pret­va­raju u živi kamen. Tako nastaju sed­­rene barijere koje stalno mijenjaju izgled krajolika – samo je naš život prekratak da bismo tome svjedočili. Sedrene barijere izniman su biološki fenomen nastajao desetak tisuća godina, izrazito osjetljiv na onečiš­ćenje vode i vibracije tla (npr. od prometa).

Legenda kaže da su jezera stvorena nakon velike suše tijekom koje je narod usrdno molio za kišu sve dok iz svojih velebitskih vrleti nije stigla Crna kraljica i dozvala obilnu kišu koja je utažila žeđ ljudi, životinja i biljaka te napunila jezera. U ljepotama Plitvičkih jezera lani je uživalo gotovo milijun posjetitelja.

Info: www.np-plitvicka-jezera.hr.

Zrmanja

Zrmanja

Zaštićeni kanjon Zrmanje raj je za avanturiste i prirodnjake

 

Rijeka duga 69 km izvire podno Velebita i ulijeva se u Novigradsko more kod Obrovca. Posljednjih 12 km od Obrovca do ušća plovna je za manja plovila, što nautičari koriste za slatkovodne izlete. Kristalno čiste pitke vode teku dolinama i prekrasnim surim kanjonima dubokim i do 300 m te vodopadima od kojih je najveći i najljepši 12 m visok Veliki buk.

Zaštićeni kanjon Zrmanje raj je za avanturiste i prirodnjake: rijeka je savršena za rafting i vožnju kanuom i kajakom, a kanjon obiluje speleološkim poslasticama poput pećina, ponornica i podvodnih spilja. Najveća pritoka Zrmanje je Krupa, koja snažno izvire podno Velebita i u svom toku stvara kanjon s dvadesetak manjih slapova. Njezina je pak pritoka najmanja i najljepša rijeka u Hrvatskoj – Krnjeza. Iako je njezin put kroz kanjon od izvora u ogromnoj spilji do utoka u Krupu dugačak svega 600 m, Krnjeza je duboka do 45 m, a njezina vrlo hladna i posve čista voda izvrsna je za piće.

Zrmanja je bogata ribom i pogodna je za kupanje i ronjenje. Dok je njezin donji tok turistička atrakcija – posebice kanjon od Obrovca do estuarija – gornji tok Zrmanje oaza je teže pristupačne, nedirnute prirode s veličanstvenim prizorima divlje ljepote.

Info: www.obrovac.com/zrmanja.htm

Tekst. Tatjana Petrović Čemeljić
Foto: Stipe Surać, Davor Rostuhar, press

Pročitajte i...

Hanami i Fuji

Virtualno slavljenje proljeća

Hanami u doba koronavirusa

Mihaela Krznar fotografija cvijeća

Insta Blic: fotografije koje zrače mirom s potpisom @mihiamelie

10 pitanja za vlasnike najdražih Instagram profila

Alberobello, čudnovati gradić u Italiji koji će vas osvojiti na prvi pogled

Gradić poznat po neobičnoj arhitekturi i pitoresknim ulicama

Insta Blic: @dakini_nomad mijenja sivu europsku zimu za tropsko sunce

10 pitanja za vlasnike vaših omiljenih Instagram profila

▲ Povratak na vrh