Toulouse

Rue du Taur
17.09.2013.

Fantastična atmosfera i čarobna ljepota mjesta koje svi žele posjetiti i ostati zauvijek!

„Ne mogu više podnijeti Pariz – te gužve, tu nepristojnost, tu skupoću, taj stres…“ U više sam navrata ovo čuo od nekih svojih pariških prijatelja. Osobno, nisu mi baš jasni i pitam se da li im uopće vjerovati, nije li to naprosto zanovijetanje zagrebačkog tipa: „Joooj, kak’ je tu sve groznooo…”

Za nas koji ni ne živimo u Parizu, želja da se iz njega ode već je viša spiritualna razina. OK, vjerojatno je moguće doći i do te točke, vjerojatno je moguće i Parizu izvrnuti utrobu i shvatiti da niti tu, kad se dođe do samoga kraja, više nema nikakve magije. Ipak, meni je prilično nezamislivo, pa ovo ipak malo i prenosim po principu „pošto kupio, poto prodao”.

Place Saint Etienne Toulouse

Trg Saint Etienne

No, ne pričam ovo kako bih ogovarao Pariz, kao ni insajderske izbore mojih frendova. Tijekom puno godina, kad bih pitao kamo otići iz Pariza, među francuskim mjestima na top-listi vodila je bez ikakve konkurencije – kako se ta regija „službeno” zove – Provansa, Alpe i (dakako) Azurna obala.

Na njihovim se listama doduše ne nalaze „naši” turistički favoriti poput Cannesa, Saint Tropeza ili Antibesa, nego donekla mirnija, ali paradoksalno veća mjesta. Poput Toulona s velikim sveučilištem ili prometno vrhunski povezanog Aubagnea, te dakako prije svih Aix-en-Provence, prekrasan povijesni, a opet posve razvijen grad.

Parižanima dovoljno mladim da još žele novi život, a opet dovoljno zrelim da taj novi život vide u manjem a ne u većem gradu, u zadnjoj odluci za selidbom na jug na kraju bi obično ipak iskrsla tri često nepremostiva problema – relativno visoke cijene, relativno malo dostupnih poslova te – nešto što je mnogima također neprihvatljivo – politička desnica koja je u ovom dijelu Francuske mnogo utjecajnija nego u glavnom gradu. Takva situacija bila je zacementirana – desetljećima je sve stajalo na mjestu.

Musee Augustins Toulouse

Augustinski muzej klasične umjetnosti

A onda otpočetka milenija na karti najpoželjnijih mjesta za život u Francuskoj brzinom rakete počeo se probijati jedan „novi” grad – Toulouse. S puno poslova, s nižim troškovima života nego u Provansi (a kamo li na Azurnoj obali) i – s ljevicom koja čvrsto drži lokalnu vlast.

Brzinu rakete nisam spomenuo slučajno jer Toulouse je središte europskih svemirskih projekata, kako znanstvenih, tako i komercijalnih, a ovdje je i sjedište projekta Airbus, u čijem se muzeju može pratiti povijest zrakoplovstva od 1922. godine, iz vremena kad je svoje prve letačke satove uzimao autor „Malog princa”, Antoine de Saint-Exupery.

Expo La Garonne expose

Ulični slikari na keju Garrone; u pozadini je most Pont Neuf

Naravno, kao turist doći ćete na svoje posjetite li ovdašnji zabavni park Cite de l’espace, u kojem možete iskusiti i hodanje u bestežinskom stanju. No, ne samo kad je riječ o letenju. Toulouse je dom rastućoj biotehnološkoj i IT sceni, potrošačkoj elektronici, ali i visokim tehnologijama, farmaceutskoj industriji te medicinskoj znanosti (primjerice – ovdašnji Oncopole je vodeći europski centar za istraživanje tumora).

Lokalnom gospodarstvu vjerojatno pomaže i to što se ovdje nalaze brojne ugledne poslovne škole, te cijelo sveučilište koje broji oko 120 tisuća studenata (i smatra se najboljim mjestom za studij u Francuskoj). Sve to blagostanje i prosperitet utjecali su da Toulouse prije nekoliko godina bude proglašen petim najdinamičnijim mjestom na svijetu! Više od 20 tisuća ljudi ovamo se doseli svake godine.

Galerie de Capitole

Murali u arkadama ‘Galerie de Capitole’

Toulouse je danas središte Midi-Pirineja, najveće francuske regije, veličine otprilike 80 posto ukupnog hrvatskog teritorija. U prošlosti, Toulouse je bio središte Languedoca, važne povijesne pokrajine. Ovdje je u blizini Carcassone, jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova-tvrđava na svijetu. Ali kao i na toliko mjesta, od povijesnih ostataka većini je turista ovog kraja još zanimljivija njihova legendarna nadgradnja. Ondje je primjerice bilo središte Katara, neobičnih kršćanskih heretika čiji tajanstveni nauk i danas raspaljuje maštu ne samo amaterskih povjesničara.

Uz niz vjerovanja koja su redom predstavljala odmak od crkvene doktrine, za suvremenu je svakodnevicu vjerojatno najvažniji podatak da su Katari vjerojatno bili prvi organizirani kršćani koji su vjerovali u rodnu ravnopravnost. Štoviše, evanđelje su tumačili na način po kojem je Marija Magdalena za religiju „važnija” od svetog Petra, te se općenito smatraju svojevrsnim proto-feministima. U današnje vrijeme heretička karizma ovoga kraja, pomnožena suvremenim teorijama urote, novi zalet dobiva zahvaljujući slavnom obližnjem mjestašcu Rennes le Chateau, do kojeg vodi zaplet megaselera „Da Vincijev kod“ američkog pisca Dana Browna.

Festival Tangopostale Toulouse

Festival tanga

Stoljećima važno mjesto, Toulouse je bio središte nekadašnje velike francuske pokrajine Languedoc, nevjerojatno zanimljive povijesti, koja je osim ovog predjela uključivala i slavnu Provansu. Naziv Languedoc dolazi od „lenga d’oc“, oksitanskog jezika koji se i danas pomalo govori ne samo ovdje nego i na jugu Španjolske i sjeveru Italije. Nastao je od „vulgate”, pučke verzije latinskog, čiji je današnji najbliži „rođak” katalonski, a ime mu je dao ni manje ni više nego – Dante Alighieri, autor „Božanstvene komedije“.

Današnji naziv poznatog beauty- brenda L’Occitane također ukazuje na njegovo ovdašnje porijeklo (dok je samo ime brenda naziv za ‘Oksitanku’, stanovnicu toga kraja). Iako danas manje poznat od susjedne Provanse, Languedoc je svojevrsni tajni, još uvijek nedovoljno prepoznati epicentar „savoir vivrea”. Riba, školjke, meso, sir, masline, začini – zbog veličine područja i blage klime sve je dostupno, a još je pritom stalno podložno utjecajima iz Katalonije i Italije.

Slično kao i u Hrvatskoj, i ovdje vlada gastronomski pristup ‘all around’, odnosno možda nema visoko prepoznatljive, fokusirane, kuhinje u tradicionalnom smislu, koja nijansiranost okusa crpi iz ograničenosti, a ne obilja resursa. No, to ne mijenja jednostavnu činjenicu da novi recepti stalno izlaze kao iz grotla, uvijek iznova eksperimentirajući i reinterpretirajući.

Cathedrale Saint Etienne

Katedrala Saint Etienne

Evo, uzmite na primjer patke. Možda najbolja pačetina dolazi iz obližnje Gaskonje, ali ovdje u Langudocu nastaje najbolji foie gras! Na primjer, iz mjesta Gimonta, 40 kilometara od Toulousea potječu, primjerice, slavni proizvodi Comtesse Du Barry, nazvani po grofici koja je (poput slavnije Madame de Pompadour) bila „maitress-en-titre”, „službena” ljubavnica kralja Louisa XV. Znatno nadživjevši Njegovo Veličanstvo, comtesse je na neslavan način dočekala i pad samog kraljevstva. Zbog opscene veze s okrunjenom glavom završila je pod giljotinom 1793. godine, za vrijeme takozvanog režima terora.

Tuluška kobasa, cassoulet, pačji confit, foie gras, sirevi s Pirineja, slatkiši caraque i fenetra… Ali što ćemo uz to popiti? Pays d’Oc osobno mi je draga apelacija, iako naravno ne tako slavna kao Bordeaux, s kojim su se u Toulouseu povezali na neobičan, ali neodoljiv način. Iako duboko u kontinentu, Toulouse povezan i sa Sredozemljem i s Atlantskim oceanom.

Ovakvu povezanost grada čijim središtem protječe lijepa rijeka Garonne omogućuje umjetno sagrađen, iznimno slikoviti vodeni put Canal des Deux Mers, kojim kao da ne putuje samo kroz prostor nego i kroz vrijeme. Vodeni put se proteže od Bouche de Rhone, ušća rijeke Rhone južno od Arlesa, koja je kanalom spojena sa Garronom pa dalje sve do estuarija Gironde, ušća Garonne u Atlantski ocean.

Tako su Toulouse na Garroni i Bordeaux na Girondeu povezani na zbilja jedinstven način. Garrone je u Toulouseu premošćena s četiri lijepa mosta – najstariji je kao i obično onaj koji se zove „novi” – imperijalni Pont Neuf, uzvodno od kojeg se nalazi noću zanimljivo iluminirani Saint-Michel, a nizvodno metalni Saint-Pierre te najmoderniji – most Catalans.

Basilique Saint Sernin Toulouse

Bazilika svetog Sernina na hodočasničkom je putu prema Santiagu de Composteli

Spojen tako s dva mora, a da sam nije ni na jednom, Toulouse nije čvrsto prepleten s mediteranskom Francuskom samo poviješću i politikom nego i klimatskim uvjetima, kako meteorološkim, tako i društvenim. Opušten i prijateljski, Toulouse je neodoljiv koloplet velikih i malih ulica, tržnica i kafića.

Tradicionalne kuće od velikih opeka „foraina” potječu još iz vremena antičkog Rima, i do danas su opstale i postale jedan od najprepoznatljivijih elemenata gradskog imidža, u spektru od ružičaste do narančaste – zbog kojih grad još i nosi ime Pink City.

Capitole Toulouse

Vijećnica

Raskošne kuće od opeke s bogatim ukrasima na fasadama prizivaju razdoblje renesanse i tadašnjega prvog velikog gospodarskog buma ovog grada, koji se temeljio na uzgoju biljke nezaobilazne (i) u modnoj industriji prohujalih stoljeća.

Njezini hrvatski nazivi „silina” ili „sinjavica” vjerojatno vam neće mnogo značiti, ali to je biljka iz koje se proizvodila indigo boja za bojanje tekstila (i naravno razne nijanse plave – ovdje u Toulouseu, često se susreće pastelno plava). I u našem jeziku naziv sinjavica uključuje konotaciju plavetnila – plava boja iz sinjavice nadahnula je čak i opis boje mora u hrvatskoj himni, koje se naziva „sinjim”.

Kao i mnoge druge biljke koje su se nekoć uzgajale zbog ekonomske važnosti, i ova je do danas gotovo nestale – u Hrvatskoj se primjerice smatra rijetkom i ugroženom. U Toulouseu se još koristi, ali u prvom redu u kozmetičkoj industriji, zahvaljujući blagotvornom djelovanju njezinih ulja. Ipak, usprkos važnosti siline za bogatstvo grada, amblematska biljka Toulousea je – ljubičica.

Canal du Midi Toulouse

Canal du Midi spaja Toulouse sa Sredozemnim morem i Atlantskim oceanom

Tekst: Ivan Salečić
Foto: press

Pročitajte i...

Francuski shopping: Angelina Jolie u Parizu

Glumica provodi slobodno vrijeme u buticima na Elizejskim poljanama

Neočekivani kineski webshop predstavio reviju u Parizu

High-street brend na prestižnom modnom događanju

Je li Givenchy sasvim promašio na modnoj reviji u Parizu?

Givenchy je dao jasne stilske upute, no tko će ih se držati?

▲ Povratak na vrh