Zašto je sporije zapravo brže i zdravije?

11.01.2017.

Milijuni ljudi diljem svijeta prepoznali su vrijednost odustajanja od jurnjave i važnost smirenosti koja nam je potrebna da normalno funkcioniramo u odnosu sa drugim ljudima, na poslu, s prirodom te sa vlastitim tijelom i umom

Koliko ste puta samo poželjeli da dan ima više od 24 sata da stignete završiti sve poslove? A koliko ste puta pomislili da će vam glava puknuti od silnog stresa, ludog životnog ritma i nedostatka vremena za partnera, prijatelje, djecu…

Užurbani ritam života sve više nam se čini besmisleniji, a njegove posljedice se počinju odražavati na naše zdravstveno stanje. Premorenost, nervoza, tjeskoba, depresija… samo su neke vidljive posljedice današnjeg ritma života. Stoge ne čudi da sve više ljudi ‘grca’ i da pokušavaju ‘stati na loptu’ i usporiti.

Svjetski pokret Sporosti

Kada je kanadski novinar Carl Honoré počeo istraživati krtilaticu ‘Sporije je brže’, nije ni slutio da će dobiti obilje materijala od kojeg je na kraju nastala knjiga ‘Pohvala sporosti’, omiljeno štivo milijuna čitatelja širom svijeta. No, što je još zanimljivije ispostavilo se da postoji cijeli jedan svjetski pokret koji prkosi kultu brzine.

Sporost je primjenjiva u svim sferama života, od zdravlja i medicine, do seksa i odnosa s partnerom, odgoja djece, komunalne funkcije gradova, poslovnog života i zarađivanja, glazbe i hrane. S obzirom da je takvih ljudi sve više, spontano je došlo do formiranja pokreta Sporosti čiji pripadnici usporavaju svoj život i otkrivaju da im sporost pomaže da žive bolje, rade, razmišljaju i zabavljaju se bolje.

 

žena leži čita knjigu

 

Uzor u mediteranskom životu

Kraće radno vrijeme, pronalaženje vremena za kuhanje, igru sa vlastitom (ili tuđom) djecom, vrijeme za čitanje omiljene knjige… zapadni svijet naginje onome u čemu su, primjerice, Talijani pravi majstori. Upravo je Italija i tradicionalni mediteranski način života pravi prirodni lijek za brzinu, jer njeguje kult spore hrane, sporih gradova, sijeste i sporog seksa!

S druge strane, stručnjaci ipak upozoravaju kako bit pokreta sporosti nije pretvoriti cijeli planet u mediteransko odmaralište, iako bi mnogi od nas silno htjeli zamijeniti kult brzine kultom sporosti. Ono što svijet treba, a pokret sporosti nudi, jest srednji put, recept za spoj slatkog života i dinamičnosti informacijske ere.

 

Tajna leži u ravnoteži

Tajna je u ravnoteži: umjesto da sve radite brže, sve radite pravom brzinom; katkada brzo, katkada sporo, a katkada negdje između toga. ‘Biti spor znači nikada ne žuriti navrat-nanos, nikada ne težiti uštedi vremena koja je sama sebi svrha. To znači ostati miran i staložen čak i onda kada nas okolnosti tjeraju da ubzavamo’, piše Honoré u knjizi Pohvala Sporosti.

A to znači da kako god znamo, moramo pronaći vremena za aktivnosti koje volimo, poput meditacije, pletenje, vrtlarenja, slikanja, čitanja, šetnje… Osim toga ne postoji univerzalna formula za usporavanje, niti univerzalni vodič za postizanje prave brzine. Neki su ljudi zadovoljni kada žive brzinom koja bi neke druge mogla odvesti u grob. Bit je pronaći vlastiti tempo života, u kojem ćemo biti zadovoljni i sretni.

 

Duhovnost protiv materijalizma

Onog trenutka kada osjetite da niste zadovoljni svojim načinom života, vrijeme je da stanete i razmislite što trebate promijeniti i poduzeti da bi se osjećali bolje. Uostalom, ovozemaljski život je doista toliko kratak i brz, da nas starost dočeka dok se nismo ni ‘okrenuli’. Zastanite i promislite što vam nedostaje (osim potrebnog vremena) i pronađite ‘rupu’ u kojoj ćete ispuniti svoje želje i potrebe.

Nekima je pojam sporosti povezan s duhovnom sferom i preispitivanjem neobuzdanog materijalizma koji pokreće globalno gospodarstvo. Stoga neki kritičari pokreta Sporosti smatraju kako je on samo privilegija bogatih ljudi koji sebi mogu priuštiti neradne dane i više užitaka. No, s njima se ne slažu svi oni koji su pronašli više vremena za svoju obitelj, prijatelje, meditiranje, šetnje, vođenje ljubavi… takvi životni užitci su besplatni, a vrijede bezgranično mnogo.

 

Nikolina Petan

Fotografija Profimedia

Preporučujemo

Pročitajte i...

Održan Mastercard Shopping Day u Arena Centru – pogledajte kako nam je bilo!

U znaku nadolazećih blagdana i kupnje darova za najmilije održan je Mastercard Shooping Day u zagrebačkom Arena Centru. U šopingu s popustom od 30% za plaćanje Mastercard® i Maestro® karticama uživale su i brojne poznate osobe – Antonija Šola, Marija Borić, Mirjana Mikulec, Ana Begić Tahiri, Damir Martin... A mnogobrojne je posjetitelje osobito razveselio i koncert Luke Nižetića!

10 jednostavnih trikova koji će vam pomoći u kuhinji

Internet je preplavljen popisima i videima kako si olakšati život koristeći stvari koje većina nas ima u kući, ali nisu svi baš od pomoći

Šest stvari koje sami sebi možete pokloniti za Božić

Razveselite se ovih blagdana i poklonite si nešto što dugo priželjkujete. Mi vam donosimo nekoliko zanimljivih prijedloga

Svi božićni filmovi na Netflixu koje morate pogledati

Blagdansko doba ne može proći bez božićnih filmova pa ne propustite pogledati i ove koje nudi popularni streaming servis

Zobena kaša s kruškama kao savršen zimski doručak

Naša omiljena gastro blogerica Deliciously Ella, ima odličan recept za zdrave zobene pahuljice s kruškom koje čine idealan doručak za zimske dane

Poznata lica na predstavljanju božićne kolekcije brenda Dioralop

​Poznati hrvatski modni brend Dioralop iza kojeg stoje Maja Merlić I Andreja Bistričić jučer je u svom store na adresi Vlaška 13 organizirao tradicionalni božićni party na kojem su se okupili brojni predstavnici medija, poslovni suradnici, klijentice I poznata lica naše društvene scene

▲ Povratak na vrh