Zašto je sporije zapravo brže i zdravije?

11.01.2017.

Milijuni ljudi diljem svijeta prepoznali su vrijednost odustajanja od jurnjave i važnost smirenosti koja nam je potrebna da normalno funkcioniramo u odnosu sa drugim ljudima, na poslu, s prirodom te sa vlastitim tijelom i umom

Koliko ste puta samo poželjeli da dan ima više od 24 sata da stignete završiti sve poslove? A koliko ste puta pomislili da će vam glava puknuti od silnog stresa, ludog životnog ritma i nedostatka vremena za partnera, prijatelje, djecu…

Užurbani ritam života sve više nam se čini besmisleniji, a njegove posljedice se počinju odražavati na naše zdravstveno stanje. Premorenost, nervoza, tjeskoba, depresija… samo su neke vidljive posljedice današnjeg ritma života. Stoge ne čudi da sve više ljudi ‘grca’ i da pokušavaju ‘stati na loptu’ i usporiti.

Svjetski pokret Sporosti

Kada je kanadski novinar Carl Honoré počeo istraživati krtilaticu ‘Sporije je brže’, nije ni slutio da će dobiti obilje materijala od kojeg je na kraju nastala knjiga ‘Pohvala sporosti’, omiljeno štivo milijuna čitatelja širom svijeta. No, što je još zanimljivije ispostavilo se da postoji cijeli jedan svjetski pokret koji prkosi kultu brzine.

Sporost je primjenjiva u svim sferama života, od zdravlja i medicine, do seksa i odnosa s partnerom, odgoja djece, komunalne funkcije gradova, poslovnog života i zarađivanja, glazbe i hrane. S obzirom da je takvih ljudi sve više, spontano je došlo do formiranja pokreta Sporosti čiji pripadnici usporavaju svoj život i otkrivaju da im sporost pomaže da žive bolje, rade, razmišljaju i zabavljaju se bolje.

 

žena leži čita knjigu

 

Uzor u mediteranskom životu

Kraće radno vrijeme, pronalaženje vremena za kuhanje, igru sa vlastitom (ili tuđom) djecom, vrijeme za čitanje omiljene knjige… zapadni svijet naginje onome u čemu su, primjerice, Talijani pravi majstori. Upravo je Italija i tradicionalni mediteranski način života pravi prirodni lijek za brzinu, jer njeguje kult spore hrane, sporih gradova, sijeste i sporog seksa!

S druge strane, stručnjaci ipak upozoravaju kako bit pokreta sporosti nije pretvoriti cijeli planet u mediteransko odmaralište, iako bi mnogi od nas silno htjeli zamijeniti kult brzine kultom sporosti. Ono što svijet treba, a pokret sporosti nudi, jest srednji put, recept za spoj slatkog života i dinamičnosti informacijske ere.

 

Tajna leži u ravnoteži

Tajna je u ravnoteži: umjesto da sve radite brže, sve radite pravom brzinom; katkada brzo, katkada sporo, a katkada negdje između toga. ‘Biti spor znači nikada ne žuriti navrat-nanos, nikada ne težiti uštedi vremena koja je sama sebi svrha. To znači ostati miran i staložen čak i onda kada nas okolnosti tjeraju da ubzavamo’, piše Honoré u knjizi Pohvala Sporosti.

A to znači da kako god znamo, moramo pronaći vremena za aktivnosti koje volimo, poput meditacije, pletenje, vrtlarenja, slikanja, čitanja, šetnje… Osim toga ne postoji univerzalna formula za usporavanje, niti univerzalni vodič za postizanje prave brzine. Neki su ljudi zadovoljni kada žive brzinom koja bi neke druge mogla odvesti u grob. Bit je pronaći vlastiti tempo života, u kojem ćemo biti zadovoljni i sretni.

 

Duhovnost protiv materijalizma

Onog trenutka kada osjetite da niste zadovoljni svojim načinom života, vrijeme je da stanete i razmislite što trebate promijeniti i poduzeti da bi se osjećali bolje. Uostalom, ovozemaljski život je doista toliko kratak i brz, da nas starost dočeka dok se nismo ni ‘okrenuli’. Zastanite i promislite što vam nedostaje (osim potrebnog vremena) i pronađite ‘rupu’ u kojoj ćete ispuniti svoje želje i potrebe.

Nekima je pojam sporosti povezan s duhovnom sferom i preispitivanjem neobuzdanog materijalizma koji pokreće globalno gospodarstvo. Stoga neki kritičari pokreta Sporosti smatraju kako je on samo privilegija bogatih ljudi koji sebi mogu priuštiti neradne dane i više užitaka. No, s njima se ne slažu svi oni koji su pronašli više vremena za svoju obitelj, prijatelje, meditiranje, šetnje, vođenje ljubavi… takvi životni užitci su besplatni, a vrijede bezgranično mnogo.

 

Nikolina Petan

Fotografija Profimedia

Pročitajte i...

Udobna i chic kolekcija s predznakom MAI by Majda

Dizajnerica Majda Postružin predstavila novu kolekciju za sezonu proljeće/ljeto

Ostavština koja i dalje plijeni pažnju

Jučer je u hotelu Le Méridien Lav, Split svečano otvorena izložba Vaska Lipovca - More ljudi i obale

Zaronite u stylish ljeto uz novi broj Ellea

Novi broj za lipanj na svim je kioscima

Najbolje od glazbe na Festivalu Orsula

Park Orsula i ovog ljeta donosi seriju koncerata koji će zadovoljiti i najrazličitiji ukus

Poliklinika Bagatin i časopis Story daruju makeover u vrijednosti 100.000 kuna

Poliklinika Bagatin, vodeća hrvatska poliklinika za estetsku kirurgiju, stomatologiju i dermatologiju, u suradnji s časopisom Story daruje vrijedan beauty makeover

▲ Povratak na vrh