Zašto je iz perspektive endokrinologa važno promatrati debljinu kao hormonski i metabolički poremećaj, a ne samo kao posljedicu „prevelikog unosa hrane”?
Odnos između centralnih i perifernih mehanizama u regulaciji gladi i sitosti je složen. Brojni hormoni iz želuca, jetre, gušterače, crijeva i masnog tkiva šalju signale mozgu koji mogu pojačati glad ili potaknuti sitost. Ključnu ulogu ima hipotalamus, ali važan je i centar za nagrađivanje u mozgu koji utječe na našu želju za hranom koju volimo.
Kako danas suvremena medicina, posebice endokrinologija, pomaže osobama koje pate od prekomjerne debljine u odnosu na prije 10 ili 20 godina?
Osnova liječenja debljine je promjena životnih navika – zdrava prehrana, započeti dan doručkom, smanjen unos kalorija od oko 500 kcal dnevno i barem 150 minuta tjelovježbe tjedno. No pravi preokret dogodio se prije deset godina pojavom liraglutida, prvog GLP-1 receptor agonista odobrenog za liječenje pretilosti. Tada je započeo revolucionaran preokret u farmakoterapiji debljine.
Danas postoje još snažnije farmakoterapijske opcije, a s obzirom na sveobuhvatan negativan utjecaj debljine, konačno se vidi izlaz iz mračnog tunela.
GLP-1 receptor agonisti postali su dio svakodnevne terapije pa imamo lijekove, kao što je, primjerice, Wegovy, koji su napravili revoluciju u farmakoterapiji. Kako oni funkcioniraju i zašto se smatraju revolucionarnima u liječenju debljine i dijabetesa? Koja su vaša iskustva s korištenjem lijekova pri liječenju debljine?
GLP-1 receptor agonisti predstavljaju revolucionarnu prekretnicu kako u liječenju debljine, tako i u liječenju šećerne bolesti tipa 2, jer oni učinkovito reguliraju glukozu, pomažu u mršavljenju i smanjuju kardiovaskularne rizike. Dokazano snižavaju rizik od srčanog i moždanog udara, poboljšavaju rad bubrega i imaju pozitivan učinak na kognitivne funkcije. U pogledu liječenja debljine učinak na smanjenje tjelesne mase je izraženiji nego što je taj učinak u osoba koje uz debljinu boluju i od šećerne bolesti tipa 2. Kod osoba s debljinom i kardiovaskularnom bolešću primjena nekih od GLP-1 receptor agonista udružena je smanjenjem kardiovaskularne smrtnosti. Uzimajući to u obzir, slobodno možemo istaknuti da primjena GLP-1 receptor agonista dodaje godine životu, kao i život godinama. U svakodnevnoj kliničkoj praksi često propisujem GLP-1 receptor agoniste, i to prvenstveno za liječenje debljine, ali i za regulaciju šećerne bolesti tipa 2.
Koliko su danas uspješni kombinirani pristupi (lijekovi, prehrana, psihološka podrška…) u trajnom gubitku težine i poboljšanju metaboličkog zdravlja?
Kombinacijom lijekova, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti moguće je znatno smanjiti tjelesnu masu, kardiovaskularni i onkološki rizik. Temelj uspjeha ipak ostaje promjena životnih navika uz psihološku podršku. Postoji istraživanje koje pokazuje da je bez farmakoterapije šansa za postizanje i održavanje normalnog ITM-a vrlo mala – tek 1:210 kod osoba s ITM-om između 30 i 35.
Koje su najčešće zdravstvene komplikacije koje primjećujete kod osoba koje žive s debljinom?
Kod osoba s debljinom može se razviti više od 229 zdravstvenih komplikacija. Najčešće su to povišeni tlak, inzulinska rezistencija, predijabetes, masna jetra, koronarna bolest srca, opstruktivna apneja u snu, policistični jajnici, neplodnost, osteoartritis koljena, anksioznost i depresivnost.
Koliko važnu ulogu ima edukacija, kako medicinska tako i javna, u borbi protiv stigme povezane s debljinom?
Važno je educirati osobe s debljinom i potaknuti ih da otvoreno razgovaraju sa svojim liječnikom jer danas imamo učinkovitu farmakoterapiju koja im može pomoći. Javna edukacija također igra ključnu ulogu u borbi protiv stigme s obzirom na to da je debljina rezultat složenih bioloških i psiholoških mehanizama, a ne samo osobnog izbora.
