Blurred minds: Mitovi o ženama i alkoholu

24.03.2021.

S jedne je strane konzumacija alkohola među pripadnicama ljepšeg spola u neprekidnom strmom rastu, a s druge su strane mladi sve skloniji apstinenciji ili minimalizmu… Žive li žene doista (lakše) na alkoholni pogon, koja je logika kontradiktornih trendova i postoji li razlog za zabrinutost?

‘Znam da zvuči čudno, ali svijet mi je sada nekako drukčiji. Sve je novo i bolje. Jako sretno. The most happy bigly happy‘, napisala je Chrissy Teigen u povodu nedavne inauguracije predsjednika SAD-a, nepuna dva mjeseca otkako ne pije alkohol. Ova majstorica za junk food, model i jedan od razloga zašto volimo društvene mreže nikada nije bila suzdržana kada je riječ o alkoholnim užicima, a u moru superzdravih zvijezda koje žive na kelju, meditaciji i ‘hrani za ptice’ dijelom smo je obožavale zbog njezina hedonizma. No nakon što je za rođendan dobila knjigu ‘Quit Like a Woman: The Radical Choice to Not Drink in a Culture Obsessed with Alcohol’ autorice Holly Whitaker, Chrissy je konačno odlučila da je vrijeme za zaokret.

Alkohol je toliko utkan u našu svakodnevicu da i ne primjećujemo opsesivni odnos kulture prema njemu, a apstinencija se čini radikalnim odabirom koji je u dominantnoj percepciji smislen samo ako se na njega odluče ljudi opsjednuti wellnessom ili oni kojima je samopovlađujuća praksa postala navika, odnosno neka vrsta ovisnosti. ‘To se ne odnosi na nas’, pomislimo ispijajući ritualnu čašu vina koja nam pomaže opustiti se prije spavanja… No je li to doista tako?

Kap koja prelijeva čašu

Tijekom prošle godine doživjeli smo štošta i, prema uvidima zainteresiranih statističara, konzumacija alkohola znatno je porasla u odnosu na prijašnji prosjek, a ženski dio populacije navodno je za ‘čarobnim’ napicima posezao češće nego muški. No nije problem samo količina alkohola, koju je prilično teško utvrditi, nego i činjenica da su se promijenili obrasci konzumacije. Ugostiteljski objekti velik su dio godine bili zatvoreni, veća su okupljanja zabranjena, a čak ni privatni tulumi mjesecima nisu bili opcija, pa ipak smo konzumirale alkohol. Više nismo pile u društvu i tako podizale raspoloženje, ali smo sve više i češće to činile same ili s partneri(ca)ma kako bismo otpustile tjeskobu i stres prigušene svakodnevice.

Istodobno znamo da nam liječnici nikada neće propisati alkoholno piće ako se ne osjećamo dobro i nema zabilježenog slučaja da je nekome džin pomogao izliječiti depresiju i anksioznost. Ipak, alkoholna izmaglica pomaže ublažiti životne tegobe. Kad je sve iznimno turbulentno i tenzija ne prestaje, tko ima strpljenja uzeti pola sata za meditaciju i mindfulness? No pelin, dvije kocke leda i malo cijeđenog limuna zvuče kao dobra ideja.

Kada govorimo o alkoholizmu ili problemu s alkoholom, raširena je predodžba da je riječ o ljudima koji su evidentno ‘propali’. Pritom zamišljamo filmske prizore osoba koje ne mogu funkcionirati tijekom dana ako odmah ujutro ne popiju čašicu pića, koje gube poslove i uzrokuju nesreće, prave scene u javnosti te gube kontrolu nad sobom. Međutim, problematičan je golemi postotak puno suptilnijih i podmuklijih slučajeva.

U osvrtu na porast konzumacije alkohola tijekom aktualne ere koronavirusa Kelley Manley piše za američko izdanje Ellea: ‘Izolacija, nesigurnost, gomila kućanskih obaveza, briga za zdravlje i financijski problemi stvorili su savršenu oluju za krizu mentalnog zdravlja. Prema podacima Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC), do kraja lipnja 40% odraslih ljudi u SAD-u prijavilo je problem s mentalnim zdravljem ili opojnim sredstvima. Žene su pritom neproporcionalno pogođene jer su preuzele veći dio roditeljske brige, podučavanja i kućanskih obaveza. Osim toga, stopa otkaza za nas je čak četiri puta veća u odnosu na muškarce. S anksioznošću se bori 36% žena, a imaju i dvostruko veću stopu izrazitog stresa i ozbiljne depresije nego muškarci.’

Trend samoliječenja alkoholnim pićima u žena je i prije karantene bio u ozbiljnom porastu te se smatra da žensko tijelo lošije podnosi alkohol, ne samo zbog slabijih kapaciteta za opijanje nego i zbog vrlo ozbiljnih zdravstvenih posljedica neumjerene konzumacije. Zaboravite čašu crnog vina za ‘bolju cirkulaciju’ jer nove studije pokazuju da nema ni zdrave količine ni zdrave vrste alkohola i da, primjerice, samo jedno ili dva pića na dan povećavaju opasnost od raka dojke za 25 do 50%. Sad kad smo se dobro isprepadale, što da radimo s ovim ekstremnim informacijama?

Mommy juice

Ann Dowsett Johnston, autorica knjige ‘Drink: The Intimate Relationship Between Women and Alcohol’, jednostavno objašnjava trendove porasta konzumacije alkohola kod pripadnica ljepšeg spola: ‘Žene su danas posve ‘preplavljene’ i pitanje se samo svodi na to kako se nositi s tom situacijom.’

Kristi Coulter, IT-jevka i autorica knjige ‘Nothing Good Can Come from This’, odlučna u svojoj apstinenciji od pića, pišući za Vox prije koju godinu,  zaključuje da su žene oko nje gotovo opsjednute alkoholom upravo zato što je on postao anestetik za sve patrijarhalne mikroagresije s kojima se žene svakodnevno susreću. U pravedničkom duhu nanovo trijezne osobe Coulter piše: ‘Možda smo mi žene toliko zauzete pretvaranjem – da su kao muškarci na poslu, kao porno zvijezde u krevetu, kao tridesetogodišnjakinje kad im je pedeset – da više nemamo povjerenja u svoje prirodne reakcije. Možda je sve to vino poput instagramskog filtera za naše vlastite živote koje koristimo kako ne bismo vidjeli koliko su blijedi i napukli postali.’

Ok, to je dosta brzo eskaliralo i daleko smo još od propovijedanja apstinencije od alkohola, ali djelomično ima pravo. Nije tajna – alkohol je jedan od brojnih i prebrojnih načina na koje si smekšavamo grubu realnost, otpuštamo kočnice, a kako nijedna naša strategija nije baš sasvim funkcionalna, lako pretjeramo.

Alkohol je postao punchline nebrojenih šala o suvremenoj ženskosti pa se tako u popularnoj kulturi vino počelo nazivati ‘mommy juice’, nadovezujući se na sad već prilično opsežnu reprezentaciju majki srednje klase, kućanica ili radnica, koje svoje stanjene živce saniraju ritualnom čašom vina (ili više njih). Memeovi na tu temu su beskrajni, što je siguran znak da ima istine u ovoj crnohumornoj dosjetki.

Nadalje, spajajući suvremenu opsesiju zdravljem i fitnessom s destruktivnom tendencijom da se otupimo alkoholom, odnosno povezujući mindfulness s mindlessnessom, pokrenula se bizarna praksa kombiniranja joge i alkohola na programima kao što su Beer Yoga ili Vinyasa & Vino. Istodobno, kako statistike pokazuju da konzumacija alkoholnih pića među ženama raste, a osjetno više od polovice enofila čine pripadnice ljepšeg spola, tako i tržišna logika prati taj porast. Sve se više sredstava ulaže u marketinške strategije okrenute ljubiteljicama vina, a reprezentacija popularne kulture potiče ideju da je alkohol standardni rekvizit odrasle žene. Kako to obično biva, vladajuća imagologija odražava i perpetuira društvene obrasce, osobito one koji nas održavaju preumornima i prepasivnima da bismo ih doveli u pitanje.

Dana Bowman jedna je od majki koje su antistresni tretman pronašle u boci, a o svom je iskustvu napisala memoarski savjetnik ‘Bottled: A Mom’s Guide to Early Recovery’. Iako je od supruga skrivala svoju štetnu naviku, Bowman je pronalazila utjehu i podršku za svoju rastuću ovisnost u grupama na društvenim mrežama koje su vino smatrale prirodnim sredstvom za borbu protiv stresa, osobito za iscrpljene majke.

Studije posljednjih godina pokazuju da konzumacija alkohola među ženama neprestano raste, a među muškarcima lagano opada te se konačno bližimo ravnopravnim omjerima koji će zatvoriti povijesnu diskrepanciju (jupi?). Teško je reći ima li zastarjelog moraliziranja u tim studijama, koje ni uz najbolju volju ne mogu biti baš savršeno odvojene od patrijarhalnih predodžbi o rodnim (ne)pravilnostima, ali statistike su zastrašujuće prije svega zato što se oslanjaju na uvide o ovisnostima te bolestima i nesrećama vezanim uz alkohol.

Sama činjenica da sve više žena voli dan završiti čašom crnog vina nije nužno znak za uzbunu, no čini se iza toga skrivaju druge manjkavosti suvremenog majčinstva. Kritična prema poticanju žena, osobito majki, da piju, influencerica i spisateljica Laura McKowen nedavno je napisala: ‘Majčinska vinska kultura je laž. Ona nas ubija i čini nesretnima. Tjeskobnima. Depresivnijima. Izoliranijima. Ne treba ti vino, mama. Treba ti povezanost. Podrška. Alati. Smijeh. Ljubav.’

Kava? Čaj? Vod(k)a?

Reprezentacija alkoholnih pića, pa i alkoholizma, u popularnoj kulturi istodobno zrcali i uvjetuje predodžbe i prakse koje živimo, a Hollywood održava ljubavnu aferu s alkoholom od svoje najranije popularnosti. Možemo li se uopće sjetiti kada smo posljednji put gledale film ili seriju u kojoj ga nije bilo? Primarni je zadatak ‘tvornice snova’ držati nas na sigurnoj distanci od grube realnosti i zato je volimo, no ne valja zanemariti sve ono što preplavljuje naše moždane vijuge dok boravimo u varijacijama ‘La La Landa’.

Nedavni megahit ‘The Queen’s Gambit’ među ostalim se oslanja na mitološku vezu između genija i ovisnosti o opijatima, a vrijedi primijetiti i način na koji prikaz seksepila žene na rubu živčanog sloma povlađuje patrijarhalnim nebulozama.

Recentni adiktivni campy kombo špijunskog trilera i mračnog rom-coma ‘The Flight Attendant’ pak prikazuje (anti)junakinju u međunarodnoj borbi protiv zlikovaca, ali i vlastitih demona, odnosno ‘bombica’ vodke. Kaley Cuoco je fantastično odigrala ulogu, no unatoč obiteljskoj traumi i vrlo ozbiljnom problemu s alkoholom koji ima njezin lik (kakav rijetko vidimo u ovom tipu serije), za potrebe žanra borba s ovisnošću i dalje potpada pod kategoriju neurednog šarma autodestruktivne mlade žene.

 Ni europska produkcija nije ništa treznija. Štoviše, jedan od ponajboljih filmova sezone upravo ambivalentno tematizira alkoholizam. Riječ je o najnovijem uratku Thomasa Vinterberga pod naslovom ‘Druk’ (‘Another Round’), odnosno ‘Još jedna runda’. U borbi s krizom srednjih godina, grupa učitelja odlučuje u praksi iskušati tezu kako je čovjek rođen s manjkom alkohola u krvi te da je za njegovo optimalno funkcioniranje potrebno neprekidno održavati sitne promile u organizmu (spoiler: nije). Bilo da predstavlja okosnicu radnje ili se pojavljuje kao dio accessoiresa, alkohol je sveprisutan u medijima na način koji zamagljuje njegovu stvarnu opasnost, navodeći nas na to da zabrinuta upozorenja pogrešno tumačimo kao puritanske ispade ili propagandu mafije wellnessa.

Trijezna mladež

Plot twist! Neki podaci ukazuju na to da među mlađom generacijom raste takozvani sober movement, odnosno trijezni pokret te da milenijalcima i generaciji Z alkohol nije naročito privlačan. Prema mišljenju Ruby Warrington, autorice knjige ‘Sober Curious’, kao što je pušenje u američkoj filmskoj produkciji ostalo rezervirano za likove koji trebaju biti izrazito prekaljeni, nesređeni i/ili autodestruktivni te je izgubilo nekadašnju univerzalnu privlačnost, tako i alkohol u općoj svijesti nekako prestaje biti cool.

Nikada se nije toliko govorilo o zdravlju i wellnessu te nikada nije bilo toliko upozorenja i savjeta. Razmišljajući o svemu što ne bismo smjele ni pogledati a da nam tijelo trenutačno ne implodira, možemo se zapitati kako je čovječanstvo uopće opstalo ovoliko dugo kada je gotovo sve u našem neposrednom okruženju toksično. No Warrington ne inzistira nužno na tome da se potpuno predamo clean livingu, nego predlaže istraživanje zamjena za alkohol kao supstancu, ali i društvenu praksu.

Tržište osluškuje i ovaj, još tihi trend te je u ponudi sve više bezalkoholnih pića, neprestano se pojavljuju nove superzdrave inačice, a sve više alternativa uvode i različiti tradicionalno alkoholni brendovi. Javlja se i nova snaga takozvanih sober influencera koji promoviraju trijezan način života na društvenim mrežama, razotkrivajući alkoholnu mitologiju s kojom smo srasle.

Primjerice, ideja da nas alkohol smiruje vrijedi samo u trenutku kad počnemo piti jer se aktiviraju neurotransmiteri za opuštanje, dopamin i endorfin. Ali kako razina alkohola pada, aktivira se stresna reakcija tijela koja, uz fiziološki, potiče znatno dulji emocionalni mamurluk popraćen snažnom anksioznošću. S vremenom nam pretjerana konzumacija alkoholnih pića oštećuje prirodnu produkciju neurotransmitera i dopamina, što nam među ostalim potencira bazičnu tjeskobu te može izazvati opći osjećaj nelagode koji nam onemogućuje uživanje u životu.

Još jedna u moru studija za koje radije ne bismo htjele znati pokazuje da su žene podložnije negativnim učincima alkohola na anksioznost. Već izluđene životom u limbu loših poslova i permanentnog bombardiranja informacijama, fotografijama i angažmanom na društvenim mrežama, milenijalke se radije okreću drugim načinima borbe protiv stresa.

Malo je vjerojatno da će ovaj trend tako skoro ozbiljnije doprijeti do nas jer je kultura užitka u alkoholnim varijacijama kod nas toliko snažna da će se teško iskorijeniti. Život je istodobno i predug i prekratak da bismo ga provele bez ikakvih filtera, no problem je loših navika u tome što ih je gotovo nemoguće držati pod kontrolom i uvijek više njih dolazi u paketu. Pa možda i ne bi bilo loše povremeno koketirati s trijeznim stanjem, barem rekreativno. Navike je važno s vremena na vrijeme osvijestiti i barem nježno dovesti u pitanje kako bismo bile sigurne želimo li te obrasce zadržati u svom životu i hoćemo li ih moći promijeniti ako to ikad poželimo.

Bilo da je riječ o čik-pauzi, ritualnom štrukanom pelinu ili kompulzivnom skrolanju društvenim mrežama, u trenutku kada primijetimo da više ne donosimo odluku sami i počnemo osjećati kao da odluka odnosi nas, vrijedi zastati i vidjeti kako nam odgovara neki drugi ritam. Jer kada nešto što nam je bio užitak postane nošenje sa stalnom nelagodom, znamo da nas rješenje ne čeka na dnu one lijepe čaše na stalku.

 

Piše: Ana Fazekaš

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju magazina Elle #221

Pročitajte i...

elle svibanj

Novi Elle je na kioscima i daruje čitateljima - Foreo maske za lice!

U novom broju čavrljamo s glumicom Csillom Barath Bastaić o 'Dnevniku velikog Perice', retro seriji u koju se zaljubila cijela zemlja, jedemo kolače slastičarske zvijezde Ivane Čuljak Lošić, otkrivamo najpopularnije modne i beauty trendove sezone, a jedan vam i poklanjamo: Foreo maske za lice - njih čak 7! Odaberite između dnevnih - Make My Day - ili noćnih maski za lice - Call It a Night! Elle i dar potražite na kioscima od 20. travnja

Tko su modne žrtve? I što to žrtvuju?

Mala povijest modnih žrtava

peitho

Poklanjamo vam dizajnerski nakit Peitho uz godišnju pretplatu na Elle!

Pretplatite se na Elle i poklanjamo vam dizajnerski nakit Peitho – srebrnu ogrlicu ili naušnice. Zablistajte uz ovaj modni detalj koji će svakoj ženi pružiti dozu elegancije i profinjenosti. Odaberite između ogrlice ili naušnica. Uz to, darujemo vam i prva 4 broja Ellea i šaljemo na kućnu adresu. Požurite jer prvih 10 pretplatnika osvaja ovaj VIP tretman by Elle

Single & fabulous: Zašto su single žene najsretnija skupina na svijetu

Od bijesne usidjelice do crazy cat lady - solerice tradicionalno nemaju atraktivnu reputaciju, no suvremene studije pokazuju da su najsretnija skupina na svijetu upravo - single žene. U društvu u kojem se čini da je osnovna mjerna jedinica par, ostati slobodan na duge staze još je tabu i dok sve više mladih ljudi napušta uvriježene ljubavne obrasce, a mnogi istražuju aromantični spektar, je li vrijeme da redefiniramo odnos prema sretnom soliranju?

Urša Raukar: 'Ne treba gubiti ideale, bez ideala život nema smisla'

Jedna od najmarkantnijih glumica na kazališnoj sceni, ali i strastvena aktivistkinja srasla sa zagrebačkim ulicama, Urša Raukar beskrajno je inspirativna i topla osoba koja isijava nesalomljivu snagu premreženu iskrenom nježnošću. U intervju za aktualno izdanje magazina Elle progovorila je o dubokoj ljubavi prema kazalištu, gradu i neumornoj vjeri u borbi za svjetliju budućnost…

Priča o kupovini jednog planera iliti 'kako se i dalje nadati kad nam opetovano izmiče tlo pod nogama?'

Čak i kada se sve ostalo urušava, nada tvrdoglavo opstaje. Ali što kada bol i strah stvaraju toliku buku da više ne razaznajemo vlastiti glas?

▲ Povratak na vrh