Dobro došli u svijet u kojem svatko može biti model

19.03.2021.

Mijenja li se ideal ljepote?

Nekoć, pa i ne tako davno, svijet je bio bitno drukčije mjesto. Neokaljan i lijep, internet je tek bio u povojima, a njegovi potencijali pomaljali su se na obzorju virtualnih bespuća oviseći o milosti telefonskih kabela. MTV je još vrtio glazbene spotove, a ne reality program začinjen skandalima i dramom. Pobožno smo buljili u TV ekrane prateći dogodovštine šest osebujnih prijatelja iz Central Perka, a zidove svojih sobičaka skrivali smo posterima iz tinejdžerskih časopisa. Dakako, bile su to devedesete.

Na modnom nebu stolovala su neka nadnaravna bića, visoka i vitka, uvijek postojanih uvojaka i osunčanih bedara, djevojke čija su imena znali i u najzabačenijem kutku planeta, koje iz ‘kreveta nisu ustajale za manje od 10 tisuća dolara’, a čije smo videokazete s vježbama aerobika puštali svakog nadobudnog ponedjeljka. Vretenaste siluete, skladnih proporcija i savršenih osmijeha, supermodeli 90-ih bili su poput božanstava, mega zvijezde, ikone i idoli. No ideal lijepoga koji je moda plasirala u svojoj ‘zlatnoj eri’ bio je poprilično unificiran. Poimanje ženske ljepote počivalo je na vrlo rigidnim konvencijama, a vrata u čaroban svijet naslovnica i modnih pista, o kojem su maštale mnoge djevojčice, bila su otvorena samo za visoke, vitke, dugokose, mlađahne i, pretežito, bijele. Kada je uglancani glamur i imidž nepogrešivosti postao dosadan, na modne je ceste doteturao heroin chic predvođen Kate Moss, a piste su zauzele neke druge djevojke razbarušenih frizura i razmazane maskare, apatičnog pogleda i bez lažnog osmijeha, tanašne i s cigaretom među prstima.

No iako je uragan Kate dobrano poljuljao status quo, modni je sustav zapravo, iznova, jedan rigidni standard ljepote zamijenio drugim postavljajući na tron neki novi, unificirani ideal tip. Baš kao što je oduvijek i činio. Stara pravila zamijenio je novima, no i dalje je funkcionirao po istoj šabloni. Kanoni ljepote mijenjali su se kao i moda, dirigirani promjenama na društvenom planu, uvijek hvatajući korak sa svijetom, odražavajući ozračje svog vremena i podcrtavajući spoznaju da bezvremenska ljepota, ustvari, kao mainstream koncept ne postoji. No s taktovima nekog novog doba čini se da se i ta paradigma polako mijenja.

Šareni svijet u kojem se miješaju različite kulture, religije, seksualne orijentacije, rase i etničke skupine, bliži nam je i opipljiviji nego ikada prije. Sveprisutne društvene mreže otvaraju nam pogled na neka nova, drukčija lica, upoznajući nas s ljudima koje nikada nećemo sresti i koji žive svoj život miljama daleko. Čujemo glasove onih koje inače ne bismo čuli. A oni nas uče da je svijet mnogo bogatija i uzbudljivija pozornica od one koju su nam dekadama uporno servirali. Ne čudi stoga što se ideja ljepote mijenja. Koga smatramo lijepim odraz je naših vrijednosti i širine naših spoznaja. Premda se ponekad to ne čini tako, one su danas ipak šire nego ikada prije. 

Čak i moda, koja je dugo marširala slijedeći rigidna pravila ljepote i ne tolerirajući različitosti, uviđa da svijet funkcionira po nekim novim pravilima, da više ne želi gledati klonove koji sužavaju naše vidike servirajući nam jednoobraznu sliku, nego želi nešto drugo, nešto toplije, bliskije i s čime se može poistovjetiti. Svijet u kojem ne postoji jedan idealni tip ljepote kojemu svi trebamo stremiti nego mantru da smo svi posebni, vrijedni i lijepi na svoj način, baš zato što smo drukčiji. Promjena paradigme o ljepoti vidljiva je upravo u promicanju individualnosti, u tome što na naslovnicama, fotografijama modnih kampanja i na pistama sve češće možemo vidjeti ljude koje bi u nedalekoj povijesti moda brutalno diskvalificirala kao nepoželjne.

Vidimo ljude neobičnih odlika koje bismo nekoć nazivali ‘nesavršenostima’ ili ‘manama’, vidimo ljude različitih etničkih pripadnosti, seksualnih orijentacija, različitih rasa i religija, ljude koji nemaju tijela ‘savršenih’ 90-60-90 proporcija, vidimo i sijede kose, i prostetičke udove, i rijetke kožne bolesti… Godine 2018. prvi je put naslovnicu Voguea krasio model s hidžabom, Halima Aden, a na naslovnici Sports Illustrated Swimsuit pojavila se i u svibnju 2019. godine. Pretkraj iste godine u kampanji za Gucci Beauty osvanula je i fotografija Ellie Goldstein, britanskog modela sa sindromom Down, kanadski model Winnie Harlow svojom je pojavom u javni diskurs gurnula vitiligo (i druga stanja kože koja smo donedavno smatrali ‘manama’), a modna kuća Balenciaga već nekoliko sezona na svojim pistama ima modele koji izgledaju – baš kao i svi mi.

Moda drži prst na pulsu svijeta i uviđa da njezini konzumenti ne žele gledati unificirane slike s kojima se ne mogu poistovjetiti i ideale koje ne mogu dostići, nego žele modu u kojoj se mogu pronaći i zbog koje se osjećaju dobro. Promjene su to koje se već neko vrijeme kotrljaju modnim cestama, no čini se da su tek sada uhvatile zamah.

Kada su sestre Miriam i Sophia 2017. godine u Londonu, pod sloganom ‘budi dio revolucije’, pokrenule modnu agenciju Revolt Model, usluge njihovih (ne)običnih modela tražili su samo mali, streetwear i underground brendovi. Njihova eklektična divizija modela sačinjena je od individualaca, neobičnih persona koje se, osim izgledom, ističu i osobnošću, talentima i stilom te koje su, premda potpuno atipični modeli, zapravo ‘obični ljudi iz susjedstva’, ljudi s nekim drugim full time jobom u svojim životnim scenarijima, zanimljivi, lijepi i posebni jer su različiti. Sestre su sjajno nanjušile što svijetu (i modi) treba, a modele iz njihovih redova danas angažiraju velike modne kuće kao što su Gucci, Balenciaga, Stella McCartney, ali i mainstream brendovi brze mode poput Zare.

Slično iskustvo ima i britanska modna agencija UGLY koja predstavlja više od 1000 nekonvencionalnih modela od 18 do 100 godina, a čiji vlasnik Marc French ponosno ističe kako je misija njegove agencije ‘slaviti jedinstvenu ljepotu’. Calvin Klein, Levi’s, Diesel, Vogue, Elle i Cosmopolitan samo su neki klijenti čije su fotografije krasili neobični modeli iz šarenog UGLY portfolija. No UGLY ne postoji od jučer. Jill Searle je agenciju pokrenula još davne 1969. godine, a nakon što je u novinama objavila oglas s porukom ‘ako imate zanimljivo lice, javite nam se’, u ured neobične agencije pristiglo je tisuće pisama. Kreirali su samo svoju nišu u koju su modni i beauty brendovi tu i tamo zavirivali kada bi se odvažili odstupiti od konvencionalnih ljepotica, što u nedalekoj prošlosti nije bilo osobito često. Danas, jasno, rade više nego ikad. Danas više nisu na glasu kao alternativci ili čudaci, jer danas svi žele ono što su oni željeli još prije pola stoljeća – različitosti.

No pitanje jest zašto moda, koja je dugo promicala unificirane i vrlo rigidne standarde ljepote, odjednom ističe i slavi različitosti? Je li zaista nenadano osvijestila svoje ‘grijehe’ i postala altruistična ili se razlog ipak krije u nečemu drugome? Budući da je riječ o komercijalnoj grani koja prvenstveno teži profitu, bilo bi pomalo utopistički vjerovati da se korijeni promjene nalaze u pukom altruizmu. Moda promovira različitosti kao svoju vrednotu jer konzumenti to priželjkuju. Posebno kada je riječ o mlađim generacijama.

Zbog niza faktora, poput društvenih mreža koje otvaraju prozor u svijet, multikulturalnih društava i tema koje se vrzmaju javnim diskursom promijenila se i svijest potrošača. Istraživanja tržišta koje je provela agencija McKinsey svjedoče upravo o tim promjenama svijesti. Čak devet od deset ispitanika koji pripadaju generaciji Z vjeruje da modni brendovi trebaju biti inkluzivniji, promicati različitosti i slaviti individualnost, a svoje poslovanje ukladiti s ekonomskim, društvenim, političkim i ekološkim pitanjima. Njihovo mišljenje bilo bi potpuno suludo ignorirati jer mlađe generacije danas raspolažu milijardama dolara, a svoj novac pažljivo će trošiti na brendove koji svojim poslovanjem odgovaraju njihovim uvjerenjima. Ekskluzivnost i elitizam više ne prodaju kao što su običavali.

Mladi ljudi na modnim fotografijama danas žele vidjeti ‘sebe’ i svoje prijatelje, a ne nedostižne ideale zbog kojih će se osjećati nedovoljnima. Pogledamo li stvari iz drugoga kuta, ti modeli koje često nazivamo ‘atipičnima’ zapravo su poprilično tipični. Jer izgledaju poput svih nas. Ne postoji ništa atipično u različitostima ako ih ne uspoređujemo s ‘idealima’. Ili ako ideali ne postoje. Kada svijet gleda samo jednu sliku, vrlo će lako pomisliti da je to jedina slika. Ili, preciznije rečeno, jedina poželjna slika. I zato je važno da svjetlima reflektora obasjamo različitosti. Samo tako ćemo neizravno potaknuti promjenu i poslati poruku da smo svi, premda različiti, ipak jednako vrijedni.

Iako budućnost izgleda mnogo svjetlijom, pred modom je još dug put. Inkluzija i promicanje različitosti, nažalost, nisu sinonimi. ‘Kada nekome iz manjinske skupine date mjesto za stolom, to ne znači da će on biti podjednako uključen kao i ostali – mjesto za stolom tek je početak‘, sjajno je objasnila Krissy Turner u svom tekstu za Harper’s Bazaar. Inkluzivnost znači da, povrh promicanja razlika, dajemo i jednaka prava onima koje smo donedavno isključivali, a ne samo fotografiju na naslovnici.

Različitosti i njihova inkluzija ići će ruku pod ruku tek kada se industrija zauzme za to da svi, bez obzira na rasu, religijsku pripadnost, seksualnu orijentaciju i druge faktore po kojima je običavala diskriminirati, imaju jednake mogućnosti, uvjete rada, jednake honorare… Pred modom je još dug put, no ako ništa drugo, danas barem korača pravim cestama. I svi se moramo potruditi da njima i nastavi koračati. Ili kako bi rekla Lindsay Peoples Wagner, urednica Teen Voguea: ‘Na svima je nama da promicanje različitosti učinimo pokretom, a ne tek trenutkom u povijesti koji ćemo uskoro zaboraviti.’

Piše: Tina Lončar

Foto: Profimedia

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju magazina Elle #221

Pročitajte i...

elle svibanj

Novi Elle je na kioscima i daruje čitateljima - Foreo maske za lice!

U novom broju čavrljamo s glumicom Csillom Barath Bastaić o 'Dnevniku velikog Perice', retro seriji u koju se zaljubila cijela zemlja, jedemo kolače slastičarske zvijezde Ivane Čuljak Lošić, otkrivamo najpopularnije modne i beauty trendove sezone, a jedan vam i poklanjamo: Foreo maske za lice - njih čak 7! Odaberite između dnevnih - Make My Day - ili noćnih maski za lice - Call It a Night! Elle i dar potražite na kioscima od 20. travnja

Tko su modne žrtve? I što to žrtvuju?

Mala povijest modnih žrtava

Strah od starenja

Davno ste odlučili dostojanstveno se prepustiti učinku vremena, ali niste ni primijetili kad ste počeli popuštati pod pritiskom okoline i zdvajati nad svojim odrazom. Jeste li svjesni razlike između vaše slike o sebi i načina na koji vas vide?

peitho

Poklanjamo vam dizajnerski nakit Peitho uz godišnju pretplatu na Elle!

Pretplatite se na Elle i poklanjamo vam dizajnerski nakit Peitho – srebrnu ogrlicu ili naušnice. Zablistajte uz ovaj modni detalj koji će svakoj ženi pružiti dozu elegancije i profinjenosti. Odaberite između ogrlice ili naušnica. Uz to, darujemo vam i prva 4 broja Ellea i šaljemo na kućnu adresu. Požurite jer prvih 10 pretplatnika osvaja ovaj VIP tretman by Elle

Autentična ljepota od sada je dostupna i online

Proizvodi koji se pridružuju globalnom pokretu održive potrošnje i proizvodnje te predstavljaju primjer buđenja ekološke svijesti u kozmetičkoj industriji su proizvodi koji stoje iza holističkog projekta pod nazivom Authentic Beauty Concept (ABC)

Otkrijte 5 tajni Audrey Hepburn za bezvremensku ljepotu

Iako se kozmetika tijekom godina mijenjala, neki su savjeti ostali univerzalni

▲ Povratak na vrh