Karijerni burnout: je li trenutak za poslovnu reinvenciju?

19.11.2020.

Kako prepoznati da smo pregorjele na poslu i što poduzeti u ovim nestabilnim vremenima? Pričajmo o #FashionReinvention kada je riječ o karijeri

Živimo u vrijeme kada je burnout gotovo standard. Jest da nikada život nije bio toliko optimiziran za minimalno kretanje i da u maltene svakom trenutku možemo doći do svega što nam treba, no granice između radnog i neradnog vremena posve su se rasplinule, a imperativ produktivnosti opterećuje svaku dimenziju naše svakodnevnice. Nesigurnosti godine koju se spremamo ostaviti za sobom povećale su nam tjeskobu i osjećaj zatočenosti, ne samo u svoja četiri zida tokom karantene, nego i u životu koji vodimo u širem smislu. U duhu #FashionReinvention parole koja prati ovogodišnje izdanje Elle Style Awards, otvaramo temu karijernog pregaranja kao povoda za radikalnu reinvenciju koja nas može dovesti točno ondje kamo želimo stići, a da to možda i ne znamo… 

Prema psihologinji dr. Kat Alcock u članku za Vogue, neki su od osnovnih znakova burnouta da se osoba čini „prazna, povučena, bijesna i osjetljiva“. Osoba koja je pregorjela nema više posve kontrolu nad vlastitim djelovanjem i emocijama što može negativno utjecati na cijeli radni kolektiv, a suradnici često nisu svjesni da imaju posla (sasvim doslovno) s osobom koja je u burnoutu te da joj je potrebna pomoć i promjena. 

Otkako je pandemija nametnula nova pravila, mnogo je ljudi preselilo urede u privatne prostore, što je imalo neke vrlo pozitivne učinke, ali je i uvjetovalo da većinom ljudi rade više, dulje i bez otpuštanja koje im omogućuje socijalna dimenzija rada u kolektivu na poslu. Recentna studija u Velikoj Britaniji otkrila je da ljudi danas u prosjeku dožive burnout s 32 godine, a čak jedna od tri osobe navodi rad od kuće kao dio problema. Također, druga studija potvrđuje da se osjećaji stresa i pregaranja međusobno osnažuju, što znači da se osobi u burnoutu drastično smanjuje kapacitet za podnošenje stresa i posljedično čak i laki zadaci postaju izrazito zahtjevnima. Što možemo učiniti da si pomognemo? 

Kako prepoznati burnout? 

Kada je riječ o pregaranju na poslu, dr. Rennalls ističe da su osnovni pokazatelji „iscrpljenost, cinizam i smanjena efikasnost na poslu“ te objašnjava: „Netko tko prolazi burnout može primijetiti da se osjeća fizički i/ili emocionalno iscrpljenim. Može osjećati visoku razinu umora, negativne osjećaje prema poslu ili disociranost od posla, poslovne okoline, kolega i/ili klijenata te imati nisku motivaciju i osjećaj da se ne može nositi sa situacijom.“ 

Burnout može dovesti do pada samopouzdanja u vlastite sposobnosti: „Ljudi koji prolaze burnout vezan za pojedinu životnu ulogu mogu postati opterećeni tom ulogom, izrazito cinični kada je riječ o obavezama (plaćenima i neplaćenima podjednako – ovo može uključivati i ulogu roditelja koji ostaje kod kuće) te imati neprestane misli o neuspjehu, osjećati se kao da nisu dovoljno dobri, da se ne cijeni dovoljno njihov rad ili da se ne mogu nositi sa svime,“ kaže dr. Alcock. Neke su promjene opipljive i opasne: „Ljudi često osjećaju intenzivni umor i smetnje kada je riječ o prehrani i spavanju, može se povisiti krvni tlak, oni s kroničnim zdravstvenim problemima mogu iskusiti intenziviranje simptoma te je moguće da ljudi postanu podložniji razvoju bolesti.“ 

Osnovni faktori 

Glavni problem kada je riječ o pregaranju jest da velika većina ljudi ne shvaća kada ide ravno prema njemu jer je primarni uzrok burnouta „kronični, pretjerani i nerazriješeni poslovni stres“ prema dr. Alcock, koja objašnjava da faktori mogu biti vezani za okolinu, ali mogu biti i primarno individualni: „Faktori rizika vezani za okolinu odnose se na prirodu posla“ poput profesija koje pomažu drugima ili nose visoku razinu odgovornosti, te poslova koji su u konfliktu s osobnim vrijednostima zaposlene osobe. No također manjak jasnoće kada je riječ o zadacima ili očekivanjima, nesigurnost kada je riječ o stabilnosti posla, dugi radni dani i loši odnosi na poslu mogu dovesti do problema. „Primjerice, bullying, maltretiranje ili nepoštene prakse na poslu koje češće doživljavaju pripadnici etničkih manjina i žene,“ objašnjava Alcock. 

Kada je riječ o individualnim faktorima, oni „uključuju izrazitu savjesnost i perfekcionizam, tendenciju da svima budete sve, poteškoće kada treba nešto odbiti te održavanje jasnih granica. Konačno, tu je snažna investicija u posao koja narušava ravnotežu između posla i privatnog života.“ Ponositi se svojim poslom i posvetiti mu se sa strašću svakako je poželjno i lijepo, ali balans je ključan da bismo izbjegle burnout. 

Kako izbjeći emocionalnu iscrpljenost? 

U pandemijskom periodu je situacija osobita i „ako sada po prvi put radite od kuće, neke se granice prelaze na načine na koje se to nikada prije nije događalo te je teško odijeliti posao i dokolicu,“ kaže dr. Rennalls. „Ako ste nezaposlene ili privremeno otpuštene, vjerojatno osjećate nove financijske pritiske ili vam nedostaje osjećaj svrhe. I naravno, postoji neprestana nevidljiva prijetnja životu kao i kontinuirana nesigurnost u vezi budućnosti koja utječe na svaki dio život trenutno. Svašta se događa.“ Upravo zato dr. Rennals preporuča da si dopustimo da budemo umornije, manje produktivne, te da prihvatimo da se osjećamo više pod pritiskom i stresom te da smo zabrinute više nego ikada: „Ključno je uzeti vremena kad nam je potrebno, neprestano pratiti kako se osjećamo i što nam je potrebno te postavljati čvrste granice oko svoga vremena i prostora, osobito ako su vam se posao i dom spojili u jedan prostor.“ 

Kako razlikovati depresiju i burnout? 

Razlika između burnouta i depresije nije savršeno jasna i razlučiva: „Među istraživačima i kliničarima postoji neslaganje kada je riječ o tome jesu li depresija i burnout dva odijeljena psihološka stanja ili iteracije iste stvari,“ objašnjava dr. Rennalls. „Čini se da su to povezana stanja, dijele neke iste faktore rizika te djeluju na misli i raspoloženja na sličan način pa aktualno istraživanje sugerira da se o njima može razmišljati kao dijelovima spektra depresivnih poremećaja. Najupečatljivija je razlika u tome da je burnout specifično vezan za posao dok je depresija neovisna o specifičnom kontekstu i simptomima koji se proživljavaju u odnosu na različite domene života, bilo da je riječ o domu, odnosima ili, naravno, poslu.“ 

Kako izbjeći pregaranje? 

Prije svega je ključno osluškivati svoje tijelo i postavljati granice u skladu s vlastitim osjećajima i potrebama, čak i kada to znači ne biti savršeno pristojnom, podatnom i dopadljivom osobom, ili pogotovo tada: „Prvi je korak prepoznati i priznati da ste u opasnosti da pregorite ili da možda čak već prolazite burnout,“kaže Alcocok. „Ovo može biti zastrašujuće priznati jer podrazumijeva i prihvatiti vlastite ranjivosti, ali može biti oslobađajuće jer postavlja osnovu za promjenu.“ 

Za početak je korisno naći se s rukovodećom osobom koja nam je nadređena i razgovarati o tome što se događa. Uvijek je važno „odrediti koji su zadaci zaista esencijalni naspram onih koji to nisu te zadržati realističnu percepciju vlastitih moći i mogućnosti, kao i kapaciteta naših kolega. Prihvatiti da će dovoljno dobro naprosto morati biti dovoljno dobro te da će neke stvari morati izvisiti.“ Isto vrijedi i za roditelje koji ostaju kod kuće s djecom te žongliraju kućanske obaveze, brigu o djeci i školovanje od kuće koje je ove godine novi krug pakla za već upregnute roditeljske snage. „Jako je teško pronaći vrijeme za sebe, ali čak i malo vremena na tjednoj bazi provedeno odmarajući se ili uživajući u aktivnostima koje nas vesele – samo, isključivo i apsolutno vrijeme za vas – pomoći će da povratimo osjećaj ravnoteže u zahtjevnim danima.“ 

I konačno, iznimno važno, obratite se svom sustavu podrške, kako kaže dr. Alcock: „Iskoristite strukture podrške koje imate i sagradite nove ondje gdje su vam potrebne, bilo da je to na poslu, s prijateljima i obitelji, ili s profesionalnim terapeutima. Period posvećen terapeutskom inputu i rekuperaciji, pored toga da se isključimo s posla, vjerojatno će biti ključno za ljude koji prolaze burnout.“ 

Kako pomoći kolegici koja je dosegla pregaranje? 

Kada osoba u vašoj radnoj okolini prolazi burnout, ključno je pokazati suosjećanje i razumijevanje, a ne iritaciju i nezadovoljstvo. Nitko nikada nije odabrao burnout i mnogi nisu ni sasvim svjesni da im se događa. Dr. Rennalls poručuje: „Prepoznajte da to nije izbor i da svatko tko živi u istom setu osobnih i izvanjskih okolnosti može doživjeti istu stvar. Podržite kolegice da se rasterete, pomozite da se oslobode neugodnog pritiska tako što primjerice izrazite da cijenite njihov rad. Pomozite im da se ponovno povežu sa svojim snagama i osobnim umijećima, imajući u vidu kako da ih unesu u rad čak i kad je teško. Budite strpljive, nježne i otvorite im prostor kad im je potreban. Održavanje snažnih odnosa i pomoć pri oblikovanju poslovne okoline kao sigurnog prostora da učimo, griješimo te se razvijamo osobno i profesionalno može pomoći kolegicama koje su pod izrazitim pritiskom i stresom.“ 

Vrijedi napomenuti da ova dobronamjerna pomoć i podrška neće nužno naići na savršeno pozitivnu reakciju u svim slučajevima. Dr, Alcock kaže: „Možda će kolegice biti suzdržane u razgovoru o tome što im se događa i možda će se otresti na vas ili vas odgurnuti, ali čak i ako ste im samo pokazale da ste primijetile da nisu sasvim svoje, da ste zabrinute te spremne slušati i pomoći, to može pomoći kolegici prepoznati da je dosegla pregaranje.“ 

Kako se oporaviti nakon pregaranja? 

Iako burnout treba doživjeti s dužnom ozbiljnošću jer može voditi do sindroma kroničnog umora te srodnih stanja iz kojih je nemoguće posve izaći, što nas treba samo motivirati da ga uzmemo u obzir, srećom se ljudi od njega uglavnom oporave bez većih problema. Dr. Alcock kaže: „Iskusiti karijerni burnout može nam zapravo pomoći da naučimo ključne lekcije o sebi i tome kako bismo mogle raditi održivije te balansirati posao u budućnosti. Može nam pomoći i brže shvatiti kad smo u opasnosti ponovno od pregaranja.“ 

Kad smo u burnoutu, nema puno pomoći, osim pokušati se odmoriti, okružiti ljudima i stvarima koje volimo, koje nas inspiriraju i ispunjavaju te porazmisliti kakvi su nam zahvati u svakodnevnici mogući kako bismo se osjećale bolje u budućnosti. Važno je razumjeti da ništa nije vrijedno pregaranja, a ponajmanje posao. Što je rekao Luc za pariškim stolom jednoj čikagoanskoj radoholičarki: “Radimo kako bismo živjeli, a ne živimo kako bismo radili.”

Vrijeme za otkaz? 

Ovih je dana teško razmišljati o radikalnim promjenama u životu, uglavnom jer nam je život dovoljno turbulentan već sam po sebi, no ponekad nas upravo intenziteti natjeraju da se katapultiramo iz tihog nezadovoljstva u posve nove situacije. Uvijek imajte na umu da posao zauzima previše prostora u našim životima da bi nas činio sustavno nesretnima, a ponekad nam se otvore nove mogućnosti tek kad se odvažimo na radikalni potez. Sreća prati hrabre, ne bojte se periodičke reinvencije u svakom aspektu svoga života. 

Piše: Ana Fazekaš

Fotografija: Profimedia

Pročitajte i...

Što jedan komad odjeće čini bezvremenskim - reinvencija mode kroz vrijeme

Kako jedna impresivna izložba prikazuje #FashionReinvention i kakva je budućnost mode?

Počinje odbrojavanje do Elle Style Awards 2020.! #TheNewGlam uživo na elle.hr 3. prosinca u 20 sati

Samo nas 10 dana dijeli od dodjele najprestižnije hrvatske nagrade za stil – ELLE STYLE AWARDS! Održava se tradicionalno, već devetu godinu zaredom, ali ove godine prvi put u ekskluzivnom digitalnom ruhu – pod sloganom #FashionReinvention! Pratite nas live na elle.hr u četvrtak, 3. prosinca u 20 sati!

3 ideje za reinvenciju prostora

Ususret ovogodišnjim ELLE Style Awards koje su u znaku #FashionRenvention, donosimo 3 ideje za veliku promjenu u vašem prostoru uz minimalne zahvate

Reinvencije slavnih: Tko su Alexander Nevermind, Kenya Campbell i Lilakoi Moon?

Nomen est omen - kaže stara poslovica. Ususret ovogodišnjim ELLE Style Awards koje su u znaku #FashionRenvention, istražujemo koji su celebrityji vlastitim reinvencijama bili tako posvećeni da su mijenjali imena čak nekoliko puta.

Od seks simbola do inovatorice, farmerice, aktivistice... Zanimljivi primjeri reinvencija holivudskih diva

Društvo je oduvijek imalo svoja očekivanja i predrasude o lijepim ženama - kako bi se trebale ponašati, čime bi se trebale baviti i što bi ih trebalo zanimati, no u duhu nadolazećih ELLE Style Awards koje su u znaku #FashionReinvention kampanje, donosimo inspirativne priče žena koje su mnogo više od dvodimenzionalnih holivudskih ljepotica.

9 fantastičnih filmova o radikalnoj reinvenciji

Od modnih izbora do misaonih obrazaca, sada je vrijeme za promjenu paradigme – donosimo filmofilski watchlist za vašu zimsku reinvenciju pod parolom #FashionReinvention

▲ Povratak na vrh