Odlazak velikana koji je prizemljio Sunce

16.11.2020.

Sinoć je u 100. godini preminuo jedan od najvećih hrvatskih umjetnika - Ivan Kožarić

Djela Ivana Kožarića, kipara i akademika rođenog 1921. u Petrinji, nalaze se u antologijama svjetskog kiparstva, a izlagana su i na Biennalu u Veneciji 1976., Biennalu u Sao Paolu 1979. i prestižnoj Documenti u Kasselu 2002. Tom je prigodom Kožarić izložio svoj atelier, koji je nekoliko godina kasnije otkupio zagrebački MSU i čini dio njegova stalnog postava.

Kožarić je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti diplomirao 1947. godine, zatim završio specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine. Sa slikarima Julijem Kniferom, Đurom Sederom, Marijanom Jevšovarom i Josipom Vaništom, arhitektom Miljenkom Horvatom, povjesničarem umjetnosti i konceptualnim umjetnikom Dimitrijem Bašičevićem Mangelosom, te kritičarima Matkom Meštrovićem i Radoslavom Putarom bio je član neformalne umjetničke grupe Gorgona. U to vrijeme nastaje i ciklus “Oblici prostora”, koja se bavi preispitivanjem naizgled praznog međuprostora između stvari, a dio tog ciklusa je i skulptura “Oblik prostora (Frižider)” koju je prošle godine otkupila njujorška MoMA posredstvom berlinske galerije Gregor Podnar.

Tijekom cijelog svog umjetničkog djelovanja eksperimentirao je s formom, ali i humorom, istražujući različite materijale (osim tradicionalnijih – gline, gipsa, kamena, drva i bronce, koristi i plastiku, aluminij, željezo, fiberglas, karton i papir, otpad, limenke, pa i slamu) i odmičući se od tradicionalnog figuralnog kiparstva te preispitujući umjetničke konvencije.

Dobitnik je mnogih priznanja, između ostalih i nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Njegova djela osim u muzejima i galerijama mogu se vidjeti i na ulicama gradova, a najpoznatije su one u Zagrebu – spomenik pjesniku Antunu Gustavu Matošu na Strossmayerovom šetalištu te “Prizemljeno Sunce” i “Crveni znak” u Bogovićevoj ulici. Ta su djela, koja će ostati kao vječni podsjetnici na svog autora i njegovu nenadmašnu umjetničku energiju, promijenila percepciju javne skulpture i uspostavile trajnu komunikaciju između umjetnosti i prolaznika.

Piše: Kristina Stakor

Foto: Profimedia, Instagram (zgportal, msuzagreb, gregorpodnar)

Pročitajte i...

tisja kljaković braić

Tisja Kljaković Braić: 'Kad pronađem komadić života, toliko ga pažljivo prenesem u crtež da ne promijenim ni zarez'

Tisja Kljaković Braić poznata je splitska slikarica koja je zahvaljujući svojim karikaturama 'Oni' i sjećanjima na djetinjstvo postala autorica bestselera, a sada će njezini likovi zaživjeti i na kazališnim daskama i ekranu

marina abramović

Marina Abramović kurira online izložbu kojom želi performans približiti svima nama

'The artist is present' dok čekamo da se datoteke pošalju...

Svestrana umjetnica čije vrijeme tek dolazi: Ona je Heather Phillipson

Multimedijalna umjetnica koja se kreativno izražava skulpturama, glazbom, videom, crtežima i poezijom osvojila je jackpot svijeta umjetnosti: dobila je carte blanche da za britanski Tate realizira rad koji će između ožujka i listopada 2021. biti izložen u galeriji Duveen, u srcu muzeja

Safička umjetnost Lucy Liu ne dobiva pozornost koju zaslužuje

Holivudska glumica žena je mnogih talenata i likovna umjetnica koja ne dopušta da se njeni radovi cenzuriraju

Umjetnica u obitelji Kardashian

Ni umjetničko izražavanje, kad su Kardashiani u pitanju, ne može proći bez kontroverzi

▲ Povratak na vrh