Odlazak velikana koji je prizemljio Sunce

16.11.2020.

Sinoć je u 100. godini preminuo jedan od najvećih hrvatskih umjetnika - Ivan Kožarić

Djela Ivana Kožarića, kipara i akademika rođenog 1921. u Petrinji, nalaze se u antologijama svjetskog kiparstva, a izlagana su i na Biennalu u Veneciji 1976., Biennalu u Sao Paolu 1979. i prestižnoj Documenti u Kasselu 2002. Tom je prigodom Kožarić izložio svoj atelier, koji je nekoliko godina kasnije otkupio zagrebački MSU i čini dio njegova stalnog postava.

Kožarić je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti diplomirao 1947. godine, zatim završio specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine. Sa slikarima Julijem Kniferom, Đurom Sederom, Marijanom Jevšovarom i Josipom Vaništom, arhitektom Miljenkom Horvatom, povjesničarem umjetnosti i konceptualnim umjetnikom Dimitrijem Bašičevićem Mangelosom, te kritičarima Matkom Meštrovićem i Radoslavom Putarom bio je član neformalne umjetničke grupe Gorgona. U to vrijeme nastaje i ciklus “Oblici prostora”, koja se bavi preispitivanjem naizgled praznog međuprostora između stvari, a dio tog ciklusa je i skulptura “Oblik prostora (Frižider)” koju je prošle godine otkupila njujorška MoMA posredstvom berlinske galerije Gregor Podnar.

Tijekom cijelog svog umjetničkog djelovanja eksperimentirao je s formom, ali i humorom, istražujući različite materijale (osim tradicionalnijih – gline, gipsa, kamena, drva i bronce, koristi i plastiku, aluminij, željezo, fiberglas, karton i papir, otpad, limenke, pa i slamu) i odmičući se od tradicionalnog figuralnog kiparstva te preispitujući umjetničke konvencije.

Dobitnik je mnogih priznanja, između ostalih i nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Njegova djela osim u muzejima i galerijama mogu se vidjeti i na ulicama gradova, a najpoznatije su one u Zagrebu – spomenik pjesniku Antunu Gustavu Matošu na Strossmayerovom šetalištu te “Prizemljeno Sunce” i “Crveni znak” u Bogovićevoj ulici. Ta su djela, koja će ostati kao vječni podsjetnici na svog autora i njegovu nenadmašnu umjetničku energiju, promijenila percepciju javne skulpture i uspostavile trajnu komunikaciju između umjetnosti i prolaznika.

Piše: Kristina Stakor

Foto: Profimedia, Instagram (zgportal, msuzagreb, gregorpodnar)

Pročitajte i...

Kako neki od najcjenjenijih suvremenih umjetnika gledaju na modni klasik?

Novo izdanje Dior Lady Art spaja modu, umjetnost i svemirsku tehnologiju

Uz Mirnu, boje u svom stanu možete čuti: Ljepotu nalazim i u odbačenom papiriću…

Slikarske priče umjetnice koja stvara čaroban svijet u bojama

Ivona Šimunović o slikarstvu, inspiraciji i modi

"Ova godina nam je donijela nove apetite za životom", kaže dubrovačka slikarica Ivona Šimunović, a mi se ne možemo više složiti. Koji misaoni procesi stoje iza njezinog umjetničkog stvaralaštva, koji su joj izvori inspiracije te kako doživljava modu otkriva u ekskluzivnom intervjuu za ELLE

Iskrivljena stvarnost umjetnice Alexe Meade koja će vas oduševiti

Umjetnica čija će vas djela natjerati da se pogledate dva put

Bajkoviti nadrealizam Tima Walkera

Tim Walker je čarobnjak. Na drveću uzgaja kolače, vozi pletene automobile, pod njegovim čarobnim štapićem na fasadama engleskih dvoraca cvjetaju šareni baloni, leteći tanjuri idu u lov na lisice, a dnevnim boravkom kruži Spitfire..

▲ Povratak na vrh