Tri aktualne izložbe u Zagrebu koje ne smijete propustiti
Sad kad su adventske kućice razmontirane i horde turista su napustile grad, šetnju centrom za vikend uveličajte posjetom nekom muzeju ili galeriji. Ako ste tužni jer ste propustili izložbe Alexandera Caldera ili postav šešira Đurđe Tedeschi naučite iz svojih pogrešaka i ubuduće ne čekajte baš zadnji dan. Ako nemate neku konkretnu izložbu na pameti, uzmite u obzir naše prijedloge. Donosimo vam tri vrlo zanimljive izložbe koje trenutno možete pogledati u Zagrebu.
Prvu izložbu koju vam predlažemo imate prilike pogledati još samo danas i sutra, pa si ju postavite visoko na popisu prioriteta. Radi se o izložbi Refleksije Bauhausa: Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu 1949. – 1955. u Klovićevim dvorima. Kako bi vas dodatno motivirali i objasnili vam o čemu se zapravo radi prenosimo tekst iz najave izložbe:
Daleke
je
1954.
godine
u Narodnim
novinama od
22.
listopada
objavljena
Uredba
o
ukidanju
zagrebačke
Akademije
primijenjenih
umjetnosti
(1949.
–
1955.).
Prema
šturoj
administrativnoj
formulaciji,
studenti
su
morali
završiti
studij
na
zagrebačkoj
Akademiji
likovnih
umjetnosti,
ali
prema
nastavnom
planu
i
programu
ukinute
Akademije
primijenjenih
umjetnosti,
u
zadanom
roku
do
kraja
1955.
godine.
Tako
je,
u
nerazjašnjenim
okolnostima,
formalno
s
radom
završila
zagrebačka
Akademija
primijenjenih
umjetnosti.
Međutim,
u
razdoblju
koje
je
slijedilo,
utjecaj
njezina
djelovanja
intenzivirao
se
ulaskom
diplomanata
u
široko
područje
profesionalizacije
dizajna
i
pomicanja
dotadašnjih
konvencija
vizualne
kulture.
Riječ
je
o
jednoj
od
epizoda,
u
novijoj
hrvatskoj
kulturnoj
povijesti,
prema
kojoj
još
uvijek
vladaju
podijeljena
mišljenja;
od
aure
mita
o
(ne)ostvarenu
projektu,
vizionarske
ideje
koja
je
za
vlastitu
sredinu
bila
odviše
radikalna,
do
potpune
marginalizacije.
Stoga
je
rasvijetliti
stvarne
dosege
ustanove,
koju
se
percipira
kao
medijatora
bauhausovske
tradicije,
pravi
izazov.
Upravo
je
taj
izazov
doveo
do
ideje
za
realizaciju
izložbe Refleksije
Bauhausa:
Akademija
primijenjenih
umjetnosti
u
Zagrebu
1949.
–
1955.
Sljedeća izložba tek je neki dan imala svoje otvorenje, a riječ je o izložbi Vlaste Delimar: 40 godina art ljubavi u HDLU. Izložba će biti otvorena do 2. veljače, a više informacija prenosimo od HDLU-a:
Od prvog samostalnog performansa Vlaste Delimar, održanog 1980. godine u Galeriji SC u Zagrebu (Transformacija ličnosti) prošlo je punih 40 godina. Svojim performansima, Delimar se na suvremenoj hrvatskoj umjetničkoj sceni profilirala kao jedna od glavnih aktera performativne umjetničke prakse. Njezin prvi javni nastup 1979. godine, naziva Pokušaj poistovjećenja, u suradnji sa Željkom Jermanom, održanog u kultnoj Galeriji Podroom u Zagrebu, započelo je dugogodišnje propitivanje tijela, intimnosti, društvenog okruženja i ljudskih odnosa kroz provokativne i snažne performanse.
Posljednja preporuka odnosi se na izložbeni projekt Moderne Galerije: Ikonografija grada II. (1950. – 2000.+) Vizije grada, a o čemu se zapravo radi pročitajte u tekstu sa službene stranice MG:
Koncipirana kroz petnaest tematsko – oblikovnih cjelina, izložba će kod publike osvijestiti motiv grada u vizualnim umjetnostima i komunikacijama, ali i ukazati na njegovu važnost kao simbola, poetskoga generatora, sociološke i kulturno-povijesne odrednice, prostora te mjesta unutar kojega i umjetnici sami žive i djeluju. Grad se na ovoj izložbi promišlja kao velegrad i / ili grad s elementima velegrada u kojem se povijesno osjeća ideja modernosti i suvremenosti od Zagreba do New Yorka…; odnosno bilo kojeg grada u zemlji ili svijetu koji su naši umjetnici interpretirali. U postavu koji su osmislili Ante Rašić, Marko Rašić i Vedrana Vrabec, uz tematske radionice za djecu i odrasle, stručna i ciljana vodstva, održat će se i filmske projekcije. Ova gradska priča koja će se u Modernoj galeriji moći razgledati do 23. veljače 2020.
Piše: L.H.
Fotografije: Instagram
