Pusti me, postim

28.11.2020.

Istina, kontrolirano i razumno apstiniranje od hrane ne zvuči seksi, još manje revolucionarno ili trendi, ali daje priliku probavi da se oporavi, a koži da postane čista i zablista

Post ne mora biti gladovanje ako jedete samo danju i izbjegavate to činiti uvečer, osobito ne prije spavanja.

Povremeni post nije metoda mršavljenja, nego pružanje prilike organizmu da temeljito probavi hranu, pročisti se od toksina i ojača obrambena svojstva. Bez brige, usput biste mogli izgubiti i koji kilogram.

Prema jednoj metodi, povremeni post možete provoditi u omjeru 5:2. Tijekom pet dana jedete normalno, što će reći, zdravo, a dva dana na tjedan konzumirate upola manje, 500-600 kalorija. Zastupnici druge teorije zagovaraju apstiniranje od hrane jednom na tjedan ili svaka dva, s naglaskom na pojačanoj konzumaciji vode i eventualno svježih cijeđenih sokova koje si možete sami pripremiti da ubrzate proces detoksikacije. O trećoj metodi poznatoj i kao 16:8, koja zagovara jedenje samo danju i izbjegavanje noćnih pohoda na hladnjak, više u nastavku.

U većini religija post je integralna prehrambena praksa. Osim metafizičke dimenzije, post i nemrs koji se prakticiraju tijekom korizme nekada su imali i praktične razloge. U doba prije obilja u kojem danas živimo zalihe hrane bi se u dugom zimskom razdoblju i tako smanjile pa je korizmena prehrana istodobno predstavljala boguugodan čin i čovjeku dobrodošao način dočekivanja prvih proljetnih plodova.

Što (ne) jesti?

Sve dok jedemo, probavni sustav, jetra i bubrezi probavljaju hranu kako bi apsorbirali hranjive tvari i odvojili toksine. Tek kad prestanemo, omogućujemo metabolizmu da predahne od brzinske prerade onoga što upravo gutamo kako bi se posvetio učinkovitijoj razgradnji ostataka prethodno konzumirane hrane. Tako se probavni sustav pročišćava, a smanjuje se mogućnost pojave upalnih stanja. Ako ste se već žrtvovali i oslobodili organizam od toksina, nema smisla da ga odmah sutradan zaspete procesiranom hranom i rafiniranim šećerom, zar ne?

Tijekom neposnih razdoblja savjetuje se konzumiranje obroka bogatih vlaknima, prirodnim bjelančevinama te mastima, voćem i povrćem. Mislite li prehranu nepromišljeno temeljiti na povrtnim salaticama, podsjećamo da sirovo povrće nadima jer se teže probavlja nego termički obrađeno, na lešo ili varivo. Takvim uravnoteženim prehrambenim pristupom olakšat ćete funkcioniranje organizmu koji evolucijski nije naviknut na neprestano konzumiranje hrane. Posebno je važno da između obroka ništa ne grickate jer probavni te sustavi regulacije krvi i šećera imaju prirodne cikluse prilagođene razdobljima jedenja i nejedenja. Probavni enzimi već u ustima počnu razgrađivati ugljikohidrate u šećer koji služi stanicama kao izvor energije. Ako ga odmah ne iskoristi, organizam će uskladištiti šećer u masne stanice posredstvom inzulina, hormona koji proizvodi gušterača.

Drugim riječima, ako ne grickate između obroka, omogućit ćete organizmu da snizi razinu inzulina u krvi pa će biti prisiljen crpiti energiju iz uskladištenih masti. Zato mršavljenje može biti sretna posljedica posta (pogotovo u kombinaciji s fizičkom aktivnosti), iako mu to nije primarna svrha.

Sve je u tajmingu

Kako nije svejedno što jedete, tako nije nevažno i kada to (ne) činite, smatraju zastupnici povremenog posta po metodi poznatoj kao 16:8. Brojke se odnose ne 16 sati gladovanja i osam sati na dan rezerviranih za jedenje. Istraživanja pokazuju da je post mnogo lakši, a njegove posljedice učinkovitije i održivije ako se provodi u određeno doba dana jer su metabolički procesi usklađeni s dnevnim i noćnim ciklusom ili cirkadijalnim ritmom. Evolucijski smo programirani da jedemo danju i spavamo noću pa ne iznenađuje što je noćno prejedanje povezano s povećanim rizikom od pretilosti i nastankom dijabetesa.

Znanstvenici sa Sveučilišta Alabama prošlog su proljeća objavili rezultate istraživanja provedenog na skupini pretilih ljudi s dijagnosticiranim preddijabetesom koje su podijelili u dvije skupine. Prvoj su isplanirali obroke utemeljene na laganoj mediteranskoj prehrani između 7 i 15 sati, tzv. rano ograničeno hranjenje, a drugoj su skupini omogućili konzumaciju istih obroka između 7 i 19 sati. Nakon pet tjedana takvog dijetalnog režima ispitanici iz obje skupine zadržali su istu kilažu, nisu se ni udebljali ni smršavjeli, ali otkrivene su tri važne razlike. Kod „rane“, osmosatne grupe zabilježena je neusporedivo niža razina inzulina i niži krvni tlak. Što je najbolje, pripadnici osmosatne grupe pohvalili su se drastično smanjenim apetitom. Razlog je jednostavan – postili su, ali nisu gladovali.

Kao što vidite, post ne mora značiti potpunu apstinenciju od hrane tijekom jednog ili dva dana na tjedan. Za opći boljitak tijela i duha dostajat će ako disciplinirano jedete u razmaku od osam do deset sati tijekom dana. Nećete previše zgriješiti i ako obroke rasporedite između 10 i 18 sati, ali svakako izbjegavate to činiti u večernjim, kamoli noćnim satima prije počinka.

Prvih mjesec dana opirat ćete se ideji doručka. Samo ustrajete i ubrzo vam neće biti nezamislivo jesti čim se probudite. Obroke počinjite i završavajte u isto doba dana da tijelo i um lakše usvoje novu prehrambenu rutinu. Tijekom posnih sati po potrebi pijte vodu i biljne čajeve da potaknete detoksikacijske mehanizme. Pijete li kavu ili čaj, naravno, bez šećera, ne dodajte im ni mlijeko želite li izbjeći mogućnost pojave želučanog refluksa i konstipacije.

Rezultate očekujte već nakon desetak dana u obliku poboljšanog tena, vedrijeg duha, neobične lakoće tijela i povišenih zaliha energije.

Zamke štrajka glađu

Koju god metodu posta izabrali, bio on jednom na tjedan, po metodi 5:2 ili 16:8, obratite pažnju na nekoliko zamki takvih mini štrajkova glađu. Prva i najvažnija, budimo realni, činjenica je da je vrlo teško odoljeti jedenju navečer. Pogotovo ako se kasno vraćate s posla i hrana vam se čini kao jedina utjeha nakon napornog dana.

Druga je opasnost od prejedanja tijekom neposnih razdoblja. Treća je konzumiranje premale količine hrane, pogotovo ako ste iznimno fizički aktivni, što se može manifestirati u obliku glavobolje, smanjenja mišićne mase i hipoglikemije, preniske razine inzulina u krvi. Takvima se savjetuje jednosatno vježbanje jer bi više od toga moglo izazvati grčeve i nesvjesticu. Želite li izbjeći te komplikacije, konzultirajte se sa stručnjakom, liječnikom ili nutricionistom o svom posnom jelovniku.

Tko je izuzet?

Bilo kakvo eksperimentiranje postom ne savjetuje se osobama oboljelima od dijabetesa, kao ni onima koji u anamnezi imaju poremećaje u prehrani, poput bulimije ili anoreksije. Trudnice i dojilje svakako se trebaju posavjetovati sa svojim liječnikom.

Piše: Mihaela Batinić
Fotografije: Profimedia, ELLE

Pročitajte i...

5 čarobnih namirnica za detoksikaciju

Zrno kamene soli svako jutro napravit će čuda za vaš organizam. A evo koje još namirnice morate uvesti u prehranu želite li izbaciti toksine, živjeti zdavije i izgledati bolje!

Kako je moguće da Penélope Cruz s 46 izgleda kao da joj je trideset?

Želimo broj njezine dermatologice, nutricionistice, psihijatra, e da, i Javierov broj također! Jer kako drugačije objasniti glumičin sjajni ten bez traga borama na pragu pedesetih i taj neodoljivi osmijeh koji nije zamrzla sveopća botoks panika od starosti

▲ Povratak na vrh