Zvali su ga ‘kralj pripijenosti’: Jedinstveni uvid u životnu ostavštinu dizajnera Azzedinea Alaïe

23.02.2021.

U njegov studio ulazimo s uzbuđenjem i respektom - točno je onakav kakvog ga je Alaïa ostavio, s posljednjom haljinom na kojoj je radio izloženoj na krojačkoj lutki. Police i vješalice prepune su odjeće i nedovršenih kreacija, na zidu točno ispred njegova radnog stola obješene su uramljene fotografije njegovih najbližih prijatelja. Tri godine nakon smrti slavnog dizajnera otvaramo vam vrata Fondacije Azzedine Alaïa smještene u istoj zgradi u kojoj je proveo posljednjih trideset godina života

Azzedine Alaïa, majstor suvremene modne estetike, jedan je od modnih dizajnera koji je obilježio osamdesete godine prošlog stoljeća. Zahvaljujući svom jedinstvenom talentu, transformirao je način na koji danas poimamo modu i žensko tijelo. Gradeći novi oblik siluete pripijao je tkanine uz žensko tijelo, nerijetko oblikujući formu haljine na živim modelima poput Naomi Campbell i Yasmeen Ghauri − prisvojenim kćerima, kako ih je zvao − stvarajući efekt druge kože. Takav specifičan odnos prema krojenju priskrbio mu je nadimak ‘kralj pripijenosti’. Njegova namjera nije bila poboljšati prirodne ženstvene konture, kao što su to činili stari Grci i Rimljani, nego manipulirati tkaninama kako bi oblikovao siluetu novog doba. Ona nikada nije bila statična i uvijek je slavila ljepotu žene kojoj je posvetio cijeli profesionalni vijek. Radeći tiho do dugo u noć u svom ateljeu u srcu pariške četvrti Marais Alaïa nije bio svjestan svoje veličine. Živio je život ispunjen modom, umjetnošću, dizajnom, arhitekturom, glazbom i kazalištem. Više od pedeset godina djelovao je kao strastveni kolekcionar u svim kreativnim i kulturnim disciplinama. Bilo kao couturier ili kao povjesničar, Alaïa je tijekom života uvijek bio okružen različitim arhivskim zbirkama. Još kao dječak prikupljao je stare fotografije stanovnika svog rodnoga grada. Arhivirao ih je, pohranjivao u drvene kutije te klasificirao po kategorijama: ljudi tamne ili svijetle kose, muškarci s brkovima ili bez njih, žene kratke ili duge kose… Ostat će zauvijek vođen neobjašnjivom potrebom za sakupljanjem tragova o ljudskom postojanju, sakupljanjem različitih predmeta, umjetničkih djela, a kasnije i odjevnih komada.  

Azzedine Alaïa
Foto: Gilles Decamps

Tri godine nakon njegove smrti došli smo u posjet Fondaciji Azzedine Alaïa koju je osnovao sam Alaïa 2007. godine zajedno sa svojim životnim partnerom, slikarom Christophom Von Weyheom i bliskom prijateljicom, galeristicom Carlom Sozzani. Njegova ideja da sačuva vlastiti modni arhiv te bogate umjetničke i modne kolekcije živi i danas, ali u proširenom obimu. Misija te fondacije je ovjekovječiti rad i filozofiju pokojnog dizajnera konzervacijom, očuvanjem, arhiviranjem, promocijom te javnim izlaganjem predmeta koji čine njegov kreativni opus, ali i temelj njegova kolekcionarskog duha.

Azzedine Alaïa i Carla Sozzani,
Foto: Stéphane Feugère

Nakon dolaska u Fondaciju prolazimo kroz široki kameni prolaz i dolazimo u raskošni foaje ispod staklenog svoda. S desne strane nalaze se café, trenutačno zatvoren zbog pandemije koronavirusa, i knjižara u kojoj je dostupna odabrana, često limitirana serija knjiga o njegovu, ali i radu njegovih suvremenika. Zaljubljenici u pisanu riječ o modi tu će pronaći i izložbene kataloge i knjige o povijesti mode. Središnji prostor na prizemlju služi kao galerijski, u kojem je trenutačno postavljena izložba Azzedine Alaïa Collector – Alaïa and Balenciaga Sculptors of Shape. Imali smo sreću posjetiti je dok je, baš kao i café, zatvorena za posjetitelje. Da bismo razumjeli posebnu vezu između dvojice dizajnera i zašto je ova izložba posvećena baš njima, potrebno je vratiti se u prošlost − u vrijeme kada se dogodio sudbonosni susret koji će obilježiti jedan dug i plodonosan kreativni put. U ovoj priči jedan je poziv doslovno promijenio sve.

Knjižara
Foto: Sylvie Delpech

Kratkom objavom na jednoj francuskoj radiostanici Cristobal Balenciaga je 1968. godine najavio svoj odlazak s modne scene. Ne mogavši se pomiriti s razvojem prêt-à-porter mode, Balenciaga je svoj oproštaj isplanirao u tišini, bez mnogo pompe. Modni svijet je utihnuo. Bila je to svojevrsna radijska osmrtnica. Klijentice koje su redovno pohodile njegov studio na pariškoj aveniji Georges V, idućeg su dana u isti pristizale u nevjerici nadajući se da je riječ o neslanoj šali. Mademoiselle Renée, dugogodišnja direktorica Balenciagina ateljea, bila je jedna od mnogih koja nije mogla podnijeti činjenicu da je došao kraj. Odlučila je podariti novi život njegovim kreacijama pa je u Balenciagin studio pozvala tada mladog i perspektivnog dizajnera tuniskog podrijetla, Azzedinea Alaïu. Poklonila mu je na desetine gotovih Balenciaginih kreacija i sve tkanine koje su bile dostupne u studiju. Zamolila ga je da ih redizajnira te tako nastavi Balenciagino naslijeđe. Ipak, opčinjen njihovom izradom, Alaïa je kreacije donio kući, položio ih na zasebne komade svilenog papira i arhivirao. Tada je, potpuno nesvjestan činjenice da započinje vlastitu privatnu modnu kolekciju, osnovao jednu od prvih dizajnerskih modnih arhiva. Kreacije nije želio prepravljati jer je za njega taj čin bio ravan svetogrđu. U njima je periodično tragao za inspiracijom i veličao ih kroz vlastite odjevne komade koji su, gotovo uvijek, služili kao hommage njegovom velikom učitelju. Bili su u savršenoj simbiozi s Balenciaginim kreacijama. Nedugo nakon toga, točnije u travnju 1972. godine, tada najtiražniji modni časopis Women’s Wear Daily objavljuje naslovnicu s natpisom ‘Kralj je mrtav!’. Doznavši da je Balenciaga preminuo, Alaïa potvrđuje svoju odluku da postane najvjerniji čuvar njegova modnog naslijeđa.

Alaïa u studiju ručno dovršava detalje na haljini dizajniranoj za Naomi Campbell,
Foto: Jean-Marie Perier

U Fondaciji nam kažu da su željeli odati počast toj ideji organizirajući paralelnu izložbu koja prati rad dvaju modnih genijalaca. Proteklih desetljeća Alaïa je prikupio više od četiri stotine Balenciaginih kreacija. Pažljivo kurirani komadi iz ove kolekcije izloženi su tête-à-tête uz neke od najprepoznatljivijih Alaïnih kreacija. Izložba broji 80 kreacija koje su izložene nasumično jer je kronološki red u ovom slučaju nevažan. Balenciagina koktel-haljina iz 1950. godine, primjerice, izložena je pokraj Alaïne haljine iz 2016. godine. Dvojica dizajnera dijelila su potragu za savršenstvom, ali i fascinaciju tehnikom izrade odjevnih komada. Bili su rijetka pojava u modnom svijetu − dizajneri koji su poznavali svaki šav, tehnike krojenja i načine poruba. Osim toga, bili su opsjednuti izradom rukava, što je ponajviše vidljivo u njihovoj težnji da dizajniraju savršenu jaknu ili kaput.  Prisutan je sinkronicitet u formi, silueti, pokretu i odabiru materijala, čak i u načinu na koji njihove kreacije «grle» žensko tijelo. Tek kada ih vidimo izložene jedne uz druge, vidimo koliko je Balenciagin rad imao utjecaj na razvoj Alaïna modnog creda. Uz sličnosti u njihovu radu, primjetne su i sličnosti u načinu na koji su živjeli i doživljavali modnu industriju. Ni Balenciaga ni Alaïa nisu poštovali modne kalendare, odbijajući nove kolekcije predstavljati prema unaprijed definiranom rasporedu. Rijetko su davali intervjue, a priča se da su čak odbijali određene klijentice ne strahujući da će to imati negativan utjecaj na njihov posao.

Uz trajno poštovanje prema povijesti mode, u Alaïa je rastao i neobuzdan interes za sve izvore kolektivnog pamćenja povijesti mode. Od kraja šezdesetih godina, zanimao se za odjeću nastalu upotrebom specifičnih tehnika krojenja. Posebno se zaljubio u odjeću iz tridesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća. Okružio se kreacijama Paula Poireta, Madame Grès, Madeleine Vionnet, Gabrielle Chanel i Else Schiaparelli. Vjerujemo da će i ove kolekcije u budućnosti biti izložene u galerijskom prostoru te da ćemo doznati na koji način pojedine kreacije pričaju priču o samom kolekcionaru.

Nakon obilaska izložbe penjemo se na prvi kat. Dolazimo u njegov studio, smješten između velike sobe za presvlačenje i privatnog prostora u kojem je živio. Kažu nam da je studio ostao točno onakav kakvoga ga je Alaïa ostavio, s posljednjom haljinom na kojoj je radio izloženoj na krojačkoj lutki. Uvijek pretrpan komadićima tkanina i krojačkim papirima, studio vrvi kreativnom energijom. Police i vješalice prepune su odjeće, nedovršenih kreacija, kartonskih kutija nemarno naslaganih uza zidove, kataloga aukcijskih kuća. Na zidu točno ispred njegova radnog stola obješene su uramljene fotografije njegovih najbližih prijatelja i jedna fotografija Umm Kalthum, egipatske pjevačice koju je volio slušati. Na zidu pokraj stola naslonjeno je veliko ogledalo u pozlaćenom ramu, dizajnirano u prepoznatljivom napoleonskom stilu. U njemu su se ogledale neke od najpoznatijih žena svih vremena, vjerne klijentice Maison Alaïa – Greta Garbo, Tina Turner i Madonna.

Fitting u ateljeu pod budnim okom prijateljice Faride Khelfe,
Foto: Jean-Marie Périer

Na drugom katu nalaze se prostorije Fondacije. Misija ljudi koji danas vrijedno rade na očuvanju naslijeđa Azzedine Alaïe jest čuvati, proučavati, stvarati digitalni inventar te izlagati dijelove neprocjenjivih kolekcija koje je dizajner ostavio iza sebe. Tim profesionalnih kustosa i povjesničara mode preventivno konzervira arhivu, održava je, restaurira pojedine kreacije i pohranjuje ih u posebnim prostorijama unutar zgrade. Osim odjevnih komada, Fondacija skrbi i o velikom broju dokumenata, ilustracija, modnih zapisa, fotografija, modnih časopisa i uzoraka tkanina koji datiraju od 1900. godine.

Tijekom svog života, Alaïa, kompulzivni kolekcionar, marljivo je pratio aukcije i rasprodaje, ponekad licitirajući protiv najvećih muzeja iz cijelog svijeta kako bi pribavio najbolje komade. Na više od jednog načina, a češće nego što se to od njega očekivalo, Alaïa je spašavao od zaborava, a ponekad i potpunog nestanka, velika imena francuske modne povijesti. Zahvaljujući njemu, neke od najvažnijih kreacija su i danas u Francuskoj, bilo u njegovoj privatnoj arhivi ili u nekom od pariških muzeja. Čini se da je namjerno prikupljao baršunaste ostatke prošlosti, one koji su oblikovali modu tijekom godina, ali i definirali njegov život. Svi komadi koje je brižno arhivirao svjedoče o njegovoj velikoj strasti i ljubavi prema povijesti mode. Arhiva o kojoj danas skrbi Fondacija jedna je od najvećih na svijetu. Svjestan njezine neprocjenjive vrijednosti i rijetkosti, odlučio ju je oporučno ostaviti svojoj Fondaciji neposredno prije svoje smrti. Od veljače 2020. godine Fondacija je dekretom Ministarstvom unutarnjih poslova Francuske javno prepoznata kao ustanova javne kulturne djelatnosti.

Azzedine Alaïa u kuhinji,
Foto: Richard Dumas

Za kraj našeg obilaska dolazimo u najtopliji i najintimniji prostor u zgradi – kuhinju koja je pretvorena u dvoranu za sastanke. Uvijek vjeran tradiciji mediteranskoga gostoprimstva i velikodušnosti, Alaïa je bio poznat po organiziranju legendarnih ručkova i  večera. U svojoj kuhinji ugostio je brojne umjetnike, glazbenike, urednike, novinare, pa i političare. Sjedenje za istim stolom jamčilo je intimne zajedničke trenutke provedene u inspirativnim razgovorima. Kuhinja je 2000. godine renovirana, a prostor prenamijenjen u veliku dvoranu za sastanke koja može primiti tridesetak gostiju. Ipak, tradicija je ostala ista. Tijekom ručka poslovne aktivnosti prestaju, a stol ponovno postaje mjesto okupljanja za one koji se u tom trenutku nađu oko njega. ‘I dalje uživamo u radosti dijeljenja hrane, baš kako je to Azzedine volio. Vjerujemo da ćemo tu tradiciju zauvijek poštovati’, zaključuju u Fondaciji.

Piše: Amra Zvizdić

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju magazina Elle #220

Pročitajte i...

Priča o kupovini jednog planera iliti 'kako se i dalje nadati kad nam opetovano izmiče tlo pod nogama?'

Čak i kada se sve ostalo urušava, nada tvrdoglavo opstaje. Ali što kada bol i strah stvaraju toliku buku da više ne razaznajemo vlastiti glas?

Ožujsko izdanje Ellea je na kioscima!

Novi broj donosi vam pregršt proljetnih poslastica: veliki trend report za predstojeću sezonu, ekskluzivni cover editorijal sa zvijezdom hrvatskog modelinga Daisy, te uzbudljivu novu inicijativu Elle Active posvećenu - ženskoj snazi!

Svestrana umjetnica čije vrijeme tek dolazi: Ona je Heather Phillipson

Multimedijalna umjetnica koja se kreativno izražava skulpturama, glazbom, videom, crtežima i poezijom osvojila je jackpot svijeta umjetnosti: dobila je carte blanche da za britanski Tate realizira rad koji će između ožujka i listopada 2021. biti izložen u galeriji Duveen, u srcu muzeja

Kamala Harris: 'Optimizam je pogonsko gorivo svih mojih borbi'

Karizmatična kalifornijska senatorica indijsko-jamajčanskih korijena preuzela je dužnost američke potpredsjednice i tako postala ne samo prva žena na toj poziciji, nego i prva osoba crne kože i azijskog podrijetla na tako visokom položaju u američkoj politici

Uspon i pad najspektakularnijih prevarantica moderne povijesti

U posljednjih nekoliko godina suspregnuta smo daha pratile zapanjujuće bombastične priče o usponu i padu nekolicine con artista, no glad javnosti za daljnjim raspletom priča, koje su sada u svojoj “zakon i red” fazi, potpuno je nezasitna. Kako je mogla? Kako je uspjela? Kako je propala? I što je, zaboga, nosila dok se sve to događalo?! Zaronimo u priče najspektakularnijih prevara desetljeća...

▲ Povratak na vrh