Kako se povezati s prirodom i sa samim sobom… A da probate s vrtom?

29.03.2021.

Garden party novog doba

Ne znam jesu li u pitanju godine ili vremena u kojima živimo, ali sve se više prepiske s prijateljicama vrte oko biljaka i vrtlarenja. Neke od nas imaju vrtove, neke balkone, a neke samo prozorsku dasku, no ipak, češće nas se subotom može vidjeti kako kupujemo vreće zemlje i teglice, negoli na špici. U grupama razmjenjujemo savjete za bolji rast sanseverije, hvalimo se lavandom, očajavamo zbog ružmarina i uključujemo u Facebook grupe iskusnijih vrtlara.

Iako prijateljica ne propusti priliku pri svakom posjetu naglasiti da ono što ja smatram cvijetom je drač kojeg treba ukloniti, zanimljivo je primijetiti promjenu u našim temama, ali i učinku koji takav hobi ima na nas – promjenu u raspoloženju, dobru izliku za boravak na suncu (pa makar samo uz prozor) te njegovanju nekih kvaliteta poput strpljenja (još samo sedam godina do prvih očekivanih plodova moje šume avokada!).

No nismo jedine koje su u posljednje vrijeme otkrile čari vrtlarenja. Od pojave pandemije i produženog boravka u karanteni, interes za vrtlarenje, pa i uzgoj vlastite hrane eksponencijalno je porastao. Znanstvenici su dokazali da boravak u prirodi te vrtlarenje pozitivno utječu na raspoloženje, smiruju te smanjuju stres.

U vrijeme kada nas katastrofične vijesti ‘šibaju’ sa svih strana – od pandemije, ekonomskih kriza do prirodnih katastrofa, ne čudi da se javlja takozvana ‘urgentna biofilija’. U trenucima kriza, ljudi se okreću prirodi i njezinoj obnavljajućoj energiji. Iako se u zapadnjačkoj medicini uglavnom prakticira terapija razgovorom, britanski liječnici sve češće propisuju i terapiju vrtlarenjem, jer ljudi se regeneriraju regenerirajući prirodu.

‘Kad posadimo sjeme, posadili smo narativ budućih mogućnosti’, izjavila je britanska psihoterapeutkinja Sue Stuart-Smith, autorica knjige ‘A Well Gardened Mind’, u kojoj objašnjava kako je vrtlarenje mnogo kompleksnija aktivnost i važnija za naše kognitivne procese nego se na prvu čini. Uzgajati vlastiti vrt nije samo put za samoodrživim životom u vidu prehrane, već je i način za njegovanje vlastitog mentalnog zdravlja.

Ako se prisjetite djetinjstva i ushita koji bi izazvale kantica, lopatica i malo pijeska ili blata, shvatit ćete zašto vrtlarenje pruža mogućnost igre odraslima koji su se prestali igrati, i zašto to pozitivno djeluje na raspoloženje. A ako pritom rezultati ne izostanu, pa za par tjedana uzgojite vlastite rajčice, grašak ili uživate u pogledu na procvalu orhideju, sreća je višestruko veća.

Stoga sljedeći put kad planirate druženje s prijateljima, razmotrite ‘garden party’. Ali onaj s lopaticama, zemljom i prekrasnim biljem.

Piše: K.S.

Foto: Profimedia

Pročitajte i...

Zelena inspiracija: sve što treba ljubiteljicama vrtova i kućnih biljnih oaza

Donosimo najbolje što Instagram ima za ponuditi kada je riječ o kućnom zelenilu

10 ljetnih vrtova koji će vas oboriti s nogu

Inspirativne ljetne oaze i ideje koje će vam pomoći da svaki vrt ili balkon pretvoriti u raskošno odmaralište.

Stigao je novi broj magazina Interijeri&dekoracije!

Novi broj dvomjesečnika Interijeri&dekoracije nestrpljivo vas čeka na svim kioscima!

Ljetna zabava na otvorenom

Ljetna zabava na otvorenom

Organizirajte opušteni soirée za drage prijatelje i poznanike pod vedrim nebom

Osvrni se gnjevno ili o bijesu

Kako upregnuti bijes da radi za nas?

Zašto plavuše nikad neće nadmašiti crnke

Iako stara holivudska izreka kaže da „gospoda preferiraju plavuše“, ankete otkrivaju nešto sasvim drugo: muškarci brinete doživljavaju kao atraktivnije i inteligentnije. Kad se sjetimo femme fatale „odreda“ na čelu s Avom Gardner i Elizabeth Taylor, jasno nam je o čemu pričaju

▲ Povratak na vrh