Upravlju li hormoni životom žena?
Čak i nezamislivo male varijacije koncentracija hormona u našem tijelu mogu imati značajni utjecaj na naše zdravlje, pa hormonalne pretrage predstavlju prvi korak u prevenciji mnogih bolesti
Vrlo mala količina hormona stresa kod žena izaziva emotivni vrtlog, stoji u najnovijem istraživanju američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, koje je time samo potvrdilo uvriježeno mišljenje (uglavnom pripadnika muškog spola) kako životom ljepšeg sola upravljaju hormoni.
Kako su muškarci, stoji nadalje u studiji, na takav hormonalni utjecaj gotovo imuni, znanstvenici kažu da ovo istraživanje pomaže u objašnjavanju razlika između muškaraca i žena te načinu na koji oba spola kontroliraju svoje emocije. Veliki utjecaj hormona zasigurno je i razlog što znatno više žena nego muškaraca pati od depresije i anksioznosti. Žene su, naime, dvostruko izloženije stresu pa mu se i teže odupiru.
Biološki prenositelji poruka
No,
stručnjaci
još
uvijek
ne
znaju
objasniti
zašto
su
muškarci
i
žene
toliko
različiti
u
emocionalnom
smislu.
Ipak,
ne
slažu
se
svi
s
rezultatima
ovog
istraživanja
jer
postoje
i
brojne
druge
studije
koje
su
pokazale
kako
žene
puno
bolje
reagiraju
u
kriznim
situacijama
te
da
su
često
bolje
od
muškaraca
u
iznimno
stresnim
slučajevima.
No,
jedno
je
sigurno,
hormoni
znatno
utječu
na
kvalitetu
našeg
života,
kako
emocionalnog
tako
i
fizičkog.
Hormoni su ključni biološki prenositelji poruka unutar svakog organizma, kemijski spojevi koje luče žlijezde, a krvlju putuju do svojih odredišnih stanica. U stanicama se vežu za određene receptore i potiču stanicu da obavlja neke od svojih funkcija.
Cjelokupni sustav koji se sastoji od žlijezda, hormona i receptorskih stanica naziva se endokrini sustav i o njemu ovisi kako naše tijelo regulira većinu životnih funkcija. Ljudima su najčešće poznati hormoni kao što su estrogen, testosteron, inzulin ili melatonin, te žlijezde koje se najčešće spominju kao što su jajnici, nadbubrežna žlijezda, štitnjača, gušterača…
No, naše tijelo funkcionira sa znatno većim brojem hormona, a moderna je medicina otkrila i kako neka tkiva luče endokrine hormone pa je tako, uz već poznate, naše tijelo isprepleteno mrežom i manje poznatih hormona.
Hormonalne promjene
Koncentracija hormona u našem tijelu stalno se mijenja pod utjecajem vanjskih i unutarnjih uvjeta. Čak i nezamislivo male varijacije tih koncentracija mogu imati značajni utjecaj na funkcije kao što su puls, funkcije imunog sustava, emocije ili mogućnost spavanja, začeća… Efekt hormona uvjetovan jednako i ‘timingom’ izlučivanja i vezanja te njegovom koncentracijom.
Krvne pretrage kojima se može ustanoviti kakva je hormonalna slika vašeg organizma preduvjet su prevencije mnogih bolesti i vrlo učinkovit putokaz u načinu liječenja. Osim toga, nalazi su gotovi isti dan pa se liječenju može pristupiti odmah.
Tri najčešće pretrage hormona
Tri
najčešće
hormonalne
pretrage
koje
se
na
brz,
jednostavan
i
bezbolan
način
mogu
obaviti
u
malo
boljim
medicinsko-biokemijskim
laboratorijima
ili
poliklinikama
su:
PROGESTERON:
pripada
skupini
steroidnih
hormona,
ženski
je
spolni
hormon
i
zajedno
s
estrogenima
sudjeluje
u
regulaciji
menstrualnog
ciklusa.
Povišena
koncentracija
progesterona
u
serumu
nalazi
se
kod
urođene
hiperplazije
nadbubrežne
žlijezde,
kao
i
kod
tumora
jajnika,
a
snižena
koncentracija
progesterona
javlja
se
kod
insuficijencije
žutog
tijela,
membranozne
dismenoreje,
ljuštenja
endometrija
ili
premenstrualne
tenzije.
TESTOSTERON:
androgeni
hormon,
kod
žena
služi
u
dijagnostici
uzroka
neplodnosti,
sindroma
policističnih
jajnika,
Klinefelterova
sindroma
te
kod
sumnje
na
tumore
jajnika
ili
nedovoljnu
funkciju
jajnika.
Kod
muškaraca
se
testosteron
određuje
kod
sumnje
na
smanjenu
proizvodnju
testosterona,
primjerice,
hipogonadizam,
terapija
estrogenima,
kromosomske
aberacije
te
kod
ciroze
jetre.
TIROKSIN:
Normalna
je
funkcija
štitnjače
stvaranje
i
izlučivanje
hormona
u
krv
što
je
čini
žlijezdom
s
unutarnjim
izlučivanjem.
Ti
se
hormoni
nazivaju
jodtironini
i
od
ukupne
količine
izlučenih
hormona
90%
čini
tiroksin
ili
T4,
10%
trijodtironin
ili
T3.
Određivanje
T4
vrlo
je
važno
u
procjeni
funkcije
štitnjače.
Koncentracija T4, a obično i T3, povišena je u primarnoj hipertireozi, meningokoknom meningitisu, virusnom hepatitisu, malariji, toksičnoj guši, hipertiroidizmu, subakutnom tiroiditisu, Hashimotovoj bolesti, porfiriji, akutnim psihijatrijskim stanjima, u ovisnosti o drogama, posttraumatskom stresu, depresiji, alkoholnoj cirozi, preeklampsiji te nasljednoj skoliozi.
