Mladi Hrvati sve ugroženiji poremećajima hranjenja

20.02.2017.

Oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u dobi od 15 godina nezadovoljno je svojom težinom

Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40.000 osoba, većinom djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina, upozoravaju stručnjaci iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru te iz Centra za poremećaje hranjenja BEA.

Istraživanja govore da je svojom težinom nezadovoljno oko 40 posto dječaka i 50 posto djevojčica u dobi od 15 godina. Njihov broj iz godine u godinu raste, a mladi sve ranije odlaze na dijete nezadovoljni svojom težinom.

Psihički problem s visokom smrtnošću

“Poremećaj hranjenja je psihički problem s visokom smrtnošću i teškim tjelesnim posljedicama, pogotovo kod adolescentica. Taj poremećaj prate i mnogobrojne predrasude, a njegovim je posljedicama pogođena i cijela pacijentova obitelj. Budući da broj pacijenata raste, poremećaj hranjenja predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem“, upozorava psihijatar Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, jedine dnevne bolnice za liječenje oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj.

Osobama s poremećajem hranjenja i njihovim obiteljima nerijetko je prva adresa na koju se javljaju, Centar za poremećaje hranjenja BEA. Tamo se mogu uključiti u savjetovalište te edukativne radionice.

„Svakodnevni rad otkriva da su mladi pod sve većim pritiskom zbog fizičkog izgleda. Zbog toga je iznimno bitno raditi na osvješćivanju mladih o poremećajima hranjenja i njihovim posljedicama“, ističe mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović iz Centra BEA.

Velik broj poremećaja hranjenja ishodište ima u dijeti. Mladi se kako bi bili što sličniji idealima ljepote koje nameću mediji, često odlučuju za odlazak na dijetu. Međutim, odlazak na dijetu nije bezazlen i dijete mogu biti izrazito štetne.

Pandorina kutija

“Odlazak na bilo koju vrstu stroge dijete kod mladih adolescentica povećava rizik od razvoja poremećaja hranjenja 18 puta. Dijeta je jedan nametnuti režim koji zahtijeva od osobe veliku samokontrolu. Svaka dijeta uvijek ima barem jednu, ako ne i više “zabranjenih namirnica” koje osoba ne bi smjela konzumirati. To je ono što često izaziva suprotan efekt. Osoba ima veliku želju konzumirati upravo tu namirnicu ili količinu hrane, a kada prekrši pravilo, osjeća se krivom i neuspješnom. To kod nekih psihički ranjivih pojedinaca otvara Pandorinu kutiju: osoba ima potrebu poništiti povraćanjem ili pretjeranim vježbanjem unesenu hranu ili količinu hrane te se može razviti bulimija. Ako pak osoba pak „uspješno” provodi dijetu, može postati pothranjena te nastupa anoreksija“, pojašnjava nutricionistica Maja Žanko.

U Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan liječe se punoljetne osobe, pa najmlađe pacijentice dolaze već s 18 godina.

Program u koji se uključuju, traje između 3 i 6 mjeseci, a obuhvaća terapijske sadržaje svakog radnog dana u tjednu. Kako bi se osoba uspješno izliječila, s njom radi multidisciplinarni tim od osam stručnjaka – od psihoterapeuta do kuhara.

N. P.

Fotografije Profimedia

Preporučujemo

Pročitajte i...

TravELLE Guide: Opatija kroz 24 sata

Kako provesti jedan dan u Opatiji?

Hrvatska postaje prva virtualna zemlja-knjižnica na svijetu!

Od školske lektire i svjetskih književnih klasika, preko turističkih vodiča i kuharica

The Guardian uvrstio 5 hrvatskih plaža na listu najljepših!

Prestižni časopis izbacio godišnju listu

Sean Paul dolazi u Hrvatsku

Zvijezda glazbene scene ovog ljeta nastupa na Pagu

Lily Collins

Lily Collins progovorila o svojoj borbi s anoreksijom

Glumica se po prvi puta otvorila o teškom poglavlju svog života

Britanski Elle vas vodi kroz Hrvatsku

"Ako je dovoljno dobro za Beyonce i Gwyneth, Hrvatska mora biti na vašoj hit listi!"

▲ Povratak na vrh